Izbori 2005.
Komentar kandidacijskih lista u Primorsko goranskoj županiji
U županijskim skupštinama i vijećima gradova i općina neće biti više žena nego dosad, pokazuju rezultati statističke obrade učešća žena na kandidacijskim listama u Primorsko – goranskoj županiji.

Jedna od uzornijih i demokratskijih županija pala je na ispitu rodne ravnopravnosti.

Od ukupnog broja kandidata na listama oko 25% je žena. Kad bi se ovaj broj preslikao u sastav skupština i vijeća, građani RH se ne bi dičili paritetnom demokracijom, ali bismo bilježili pomake u skladu sa deklariranom politikom Vlade RH i preporukama Vijeća ministara EU.

Taj se broj ipak neće preslikati na sastav tijela lokalne samouprave, jer učešće žena na prva tri mjesta kandidacijskih lista varira od 0,94 % do 5,06% (sa izuzetkom ARS, koja je svojevrsni fenomen izbora u regiji). Žene još uvijek dekoriraju kandidacijske liste i krase njihove zadnje trećine, sa kojih mjesta nemaju šanse doći na mjesta odlučivanja, pa makar se nalazile na listama kod birača najuspješnijih stranaka. Čak 19 lista nemaju niti jednu ženu, 30 lista ima jednu ženu, a 48 lista tek dvije. Većina tih žena samo popravljaju statistiku uz posljednje redne brojeve kandidacijskih lista.

Hrvatske političke stranke ne poštuju zakone koje su sami donijeli (namjerno neoperativne i deklarativne). Članak 15. Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje da predlagatelji lista moraju voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova. Ovaj proklamatorni članak zakona po kojem je teško suditi i osuditi ipak ima svima jasno značenje. On traži od političkih stranaka da za mjesta odlučivanja kandidiraju pristojan broj žena. Što je to pristojan broj, nitko nije definirao, ali svi složno zaziru od definiranja.

Statistička analiza učešća žena na kandidacijskim listama pokazuje da nema velikih razlika između političkih opcija te da one stranke koje priču o ravnopravnosti spolova politički redovito eksploatiraju (SDP i HNS) ne odskaču puno od poznatih mizoginih im konkurenata. Nema razlike niti među starim i mladim generacijama, pa Hrvatska stranka umirovljenika i Akcija mladih imaju otprilike isti postotak žena na listama, sa većom vjerojatnošću umirovljenica pred mladim ženama da dođu na mjesto na kojem će donositi odluke o lokalnoj zajednici.

Primorsko goranska županija iznjedrila je samo jedno iznenađenje ovih izbora. Autonomna regionalna stranka – ARS – ima preko 40% žena na listama. Gotovo 25% tih žena pozicionirano je na prva tri mjesta kandidacijskih lista. Prava je šteta da je učešće ARS-a u ukupnom broju kandidata u županiji samo 2,8%. Dakle, žena ima i zainteresirane su.

Političke stranke vode antiženske politike, donose zakone koje osvajanjem vlasti ne kane implementirati i koriste žene kao statistice na svojim muškim listama. Ženska mreža Hrvatske poručuje: kandidacijske liste bez 40% žena su nelegitimne, nedemokratske i protuzakonite. Prekršitelji zakona ne mogu i ne smiju upravljati zajednicom.