NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

Sadržaj
Naslovnica
Platforma Ženske mreže
Kodeks
Struktura
Članice Mreže
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
Ženska mreža u medijima
Nasilje prema ženama
Korisni linkovi
Plan stranice

Facebook
facebook.png
Dan žena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan žena 2013.

Dan žena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan žena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan žena 2008.
let082.jpg
Dan žena 2007.
0032danzena07.jpg
Press clips

Aktivnosti 2006.
Aktivnosti 2006. Ispis E-mail
Administratorica   
Srijeda, 03 Siječanj 2007
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
16 dana aktivizma

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka međunarodne kampanje "16 dana aktivizma" Ženska mreža Hrvatske u znak prisjećanja na žrtve Inkvizicije održala je komemorativni skup pod nazivom "Zaboravljeni femicid" na stratištu Magde Herucine, posljednje "vještice" spaljene u Zagrebu. Na komemoraciji su za Žensku mrežu govorile Suzana Kulović o političkom diskursu zaboravljenog femicida, Neva Tolle o optužnici i zapisniku jednog ročišta sudske rasprave i Bojana Genov o međunarodnom seminaru "Dominikanci i Inkvizicija", a Ankica Lepej je čitala svoju pjesmu "Svjedočenje vjere".

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, a u organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, te Ženske sobe kao predstavnice Ženske mreže Hrvatske, 23.11.2006. godine u 10 sati, u zgradi Hrvatskog sabora, Trg svetog Marka 6, u dvorani „Ivana Mažuranića“, održan je okrugli stol pod nazivom

Prijedlozi promjena vezani uz seksualno nasilje:
promjene zakona, zaštita žrtava i razvoj prevencijskih programa
Prijedlog promjena

Izjava o povredama ljudskih prava zbog spolne orjentacije
ili rodnog identiteta

Republika Norveška je pred Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda iznijela 1. prosinca 2006. godine iznijela izjavu koja se odnosi na prepoznavanje povreda ljudskih prava koje su temeljene na spolnoj orijentaciji i rodnom identitetu žrtava.
Pohvaljujemo aktivan pristup Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske na naše traženje u davanju podrške izjavi Republike Norveške.

Izjava se odnosi na najozbiljnije povrede ljudskih prava, kao što su nasilje, mučenje i smrt, koje trpe osobe zbog svoje spolne orijentacije ili rodnog identiteta.
Izjava je dobila podršku 54 zemalja iz cijelog svjeta. To je za sada najveća izjava pri UN-u koja se odnosi na temu spolne orijentacije, te prva izjava vezana za kršenja ljudskih prava osoba na temelju rodnog identiteta. Svakako najimpresivniji dio izjave je bio dug popis zemalja koji ju podržavaju. Predstavnici Republike Norveške su čak su se našalili da je dulje trebalo da se pročita popis zemalja koji podržavaju izjavu, nego sama izjava.
Izjavu je također podržalo preko 400 nevladinih organizacija iz oko 60 zemalja.

Sanja Juras,
Koordinatorica Lezbijske grupe Kontra
Kristijan Grđan,Koordinator Iskoraka
Bojana Genov,
Koordinatorica Ženske Mreže Hrvatske


Priopćenje povodom istupa odvjetnika Marka Marinovića

Ženska mreža Hrvatske obraća se javnosti priopćenjem povodom istupa odvjetnika Marka Marinovića objavljenom u crnoj kronici Novog lista od 4. 11. 2006. te na naslovnici i na 4. strani Jutarnjeg lista od 5. 11. 2006.
Marko Marinović, koji je branio Anu Magaš u dva procesa koja su protiv nje vođena u Zadru zbog ubojstva Lucijana Magaša, istupio je u medijima na nedopustiv način kojim je Ani Magaš, njegovoj klijentici koja mu je otkazala punomoć, nanio nesagledivu štetu i prekršio etički kodeks Hrvatske odvjetničke komore. Povjerljivost odnosa klijent/odvjetnik je nešto na čemu se zasniva obrana u kojoj se, u slučaju Ane Magaš, odvjetnik MarkoMarinović nije iskazao uspješnošću, a cijena koju je razrezao za svoj „profesionalni trud“ je bila ogromna.
Ne zanima nas što je potaklo Marka Marinovića na takav besprizoran i do sada nezabilježen istup u javnosti kojim je pored Ane Magaš nanio štetu i hrvatskom pravnom sustavu općenito. Bitno je da je neargumentirano i subjektivno govoreći o svojoj bivšoj klijentici prekršio sva pravila intrinzičnog morala, a kad govorimo HOK-i prekršio je čl. 19 i čl. 22. Kodeksa odvjetničke etike.
Kod nas je u zadnje vrijeme uobičajeno pozivati se na politiku i na teorije urote u trenutku kad osobu prozovu mediji ili paravosuđe.
Tko još može vjerovati odvjetniku koji sam za sebe kaže i javno ističe da je lagao i obmanjivao javnost?
Nadamo se da HOK ima mehanizme kojima može sankconirati ovakvo ponašanje svojih članova.

Za Žensku mrežu Hrvatske
Suzana Kulović

Novi list: Odvjetnik Ane Magaš prekršio etički kodeks
Jutarnji list:
Ženska mreža: Odvjetnik Ane Magaš prekršio etički kodeks
Večernji list: Ženska mreža: Odvjetnik Ane Magaš prekršio etički kodeks
Vjesnik: Ženska mreža Hrvatske smatra da je odvjetnik Marko Marinović prekršio kodeks Hrvatske odvjetničke komore

Priopćenje Ženske mreže Hrvatske


Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin dala je za Vjesnik 22. studenog 2006. izjavu kojom je zbog rezerviranosti Mreže prema Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova ustvrdila da je Ženske mreža "više u službi pojedinih političkih opcija nego u interesu promicanja politike ravnopravnosti spolova". Tim povodom Ženska mreža je reagirala pismom Vjesniku sljedećeg sadržaja:

U Vjesniku od 22. studenog na str. 4 objavljen je razgovor sa predstojnicom Ureda za ravnopravnost spolova Helenom Štimac Radin, u kojem ona odgovara na izjavu Ženske mreže Hrvatske o Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova.
Ženska mreža je u svojoj izjavi upozorila da politika sadrži veliki broj općenitih i neodređenih mjera bez definiranih rokova i da neodređene formulacije i odgođene aktivnosti ukazuju na to da je rješavanje problema neravnopravnog i lošeg položaja žena ovom politikom samo pomaknuto za budućnost.
Predstojnica je, ustvrdivši u svom odgovoru na kritiku da je kritičarka u službi pojedinih političkih opcija, posegnula za, na hrvatskim prostorima uobičajenom i posve anakronom metodom diskvalificiranja, a bez konkretne argumentacije Time je pokazala duboko nerazumijevanje uloge nevladinih organizacija.
Poslanje Ženske mreže Hrvatske kao dijela civilnog društva Hrvatske jest između ostalog i praćenje i korekcija institucionalnog djelovanja na uspostavljanju ravnopravnosti spolova, pa samim time Ženska mreža artikulira i javno iznosi upravo svoju feminističku politiku.
U svome odgovoru predstojnica Štimac Radin je propustila progovoriti o konkretnom sadržaju nacionalne politike i argumentirano braniti prednosti i mogućnosti kritiziranog dokumenta, već je ustvrdila da kritika govori tek „o osobi koja predstavlja Žensku mrežu“.
Prihvaćanje činjenice da Ženska mreža kritizira rad institucionalnih mehanizama i analizira dosege tog rada trebalo bi biti dio uobičajenog procesa suradnje, koju predstavnici tih mehanizama rado nazivaju i partnerstvom između države i udruga. Nasuprot tome, neargumentirano kritiziranje udruga i odgovornih osoba tih udruga od strane institucija čiji rad te udruge monitoriraju smatra se nedopustivom praksom pritiska, ušutkavanja i pacificiranja civilnog društva.
Ženska mreža Hrvatske pratit će primjenu i učinke Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova i upozoravati na propuste i nedostatke, a od Ureda za ravnopravnost spolova očekujemo punu suradnju, dostatno financiranje za naše aktivnosti i izostanak osobnih opaski u korist posla na kojemu svatko na svoj način koristi instrumente koji mu stoje na raspolaganju.

Bojana Genov
koordinatorica

Djelimična interpretacija objavljena u Vjesniku 23.11.2006. pod naslovom
Nerazumijevanje uloge nevladinih organizacija


Ženska mreža Hrvatske u povodu svečane promocije Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010. uputila je medijima izjavu sljedećeg sadržaja:


• Usprkos deklariranoj političkoj volji, koja se ogleda i u činjenici da prvi puta ovaj strateški dokument javnosti predstavlja premijer, ocjenjujemo politiku nedovoljno konkretnom i smatramo da 145 mjera koje trebaju poboljšati položaj žena više nalikuju na popis želja do li na realan izraz političke volje da vlast djelatno utječe na položaj žena.
• Politika sadrži veliki broj općenitih i neodređenih mjera bez definiranih rokova (gotovo polovina mjera ima naznačen rok 2006. – 2010.) i formuliranih glagolima poticati (5 puta), pratiti (4 puta), voditi računa (2 puta), obilježavati (4 puta), podržavati, nastaviti, planirati, podizati razinu, povećati, preispitati i promicati.
• Neka rješenja odgađa za vrijeme u kojem će se donijeti 3 programa, 2 analize i plana, 2 strategije i 2 Protokola, obaviti 6 istraživanja koja će tek poslužiti za temelj planiranja, voditi statistiku (7 puta), ustrojiti baze podataka (2 puta) te osnovati radne skupine (5 puta). Neke mjere tek će stvoriti pretpostavke za promjene, u dvije mjere injicirat će se promjene zakona ako je potrebno, a u još dvije prilagodit će se zakonodavstvo europskom, u čak četiri uklonit će se diskriminacija iz jezika službenih dokumenata. Nekoliko mjera odnose se na praćenje mjera već postojećih nacionalnih strategija (za Rome) ili se na njih poziva, neke čak navode da će implementirati važeće zakone.
• Navedene neodređene formulacije i odgođene aktivnosti ukazuju na to da je rješavanje problema neravnopravnog i lošeg položaja žena ovom politikom pomaknuto za budućnost.
• Također ukazujemo na činjenicu da od Vlade i Sabora donosena Nacionalna politika nije istovjetna sa Prijedlogom toga dokumenta koji je usvojila Radna skupina koja je sa Uredom za ravnopravnost spolova sudjelovala u izradi i u kojoj je bila i predstavica Ženske mreže. Prijedlozi mjera, između ostaloga onih koje je predložila Ženska mreža Hrvatske odbačeni su ili promijenjeni do neprepoznatljivosti u smislu da su poopćene, nedefinirane, neobvezujuće i nekonkretne, te stoga držimo da iz Nacionalne politike nije vidljivo kako će i kada Vlada početi rješavati problem narastajućeg ekonomskog jaza među spolovima i neravnopravnog položaja žena u svim područjima života.
Bojana Genov
koordinatorica


Ženska mreža Hrvatske
primljena u Europski ženski lobi

Na Skupštini Europskog ženskog lobija održanoj 21 listopada u Pragu jednoglasno je primljena Ženska mreža Hrvatske, nakon kandidacijskog postupka u kojemu je Ženska mreža trebala dokazati da su njezina politika i temeljni dokumenti sukladni politici EWL.

Skupštini su prisustvovale Rada Borić, Nela Pamuković i Bojana Genov, koje su nakon prijema stekle pravo punopravnog sudjelovanja u radu Skupštine i mogućnost utjecaja na politiku EWL u sljedećoj godini.

Prijemom u Europski ženski lobi Ženskoj je mreži otvorena mogućnost utjecaja na europske politike u cilju ostvarenja ravnopravnosti spolova.


ZAKLJUČCI SEMINARA EDUKACIJA DJELATNIKA JAVNIH SLUŽBI
ZA RAD SA ŽRTVAMA NASILJA

SEMINAR JE ODRŽAN U ORGANIZACIJI ŽENSKE GRUPE KARLOVAC KORAK 21. i 22.10.2006. GODINE
1. OSVRT NA PROVEDBU NACIONALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OD NASILJA U OBITELJI, ZA RAZDOBLJE OD 2005. DO 2007. GODINE I PROTOKOLA O POSTUPANJU U SLUČAJU NASILJA U OBITELJI

1. Neprovođenje Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
a) nedostatan interes pojedinih tijela na državnoj razini za provedbu Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
b) nedovoljna obavještenost nadležnih javnih službi (djelatnice/i centar za socijalnu skrb, policije, djelantika u nadležnim gradskim i županijskim odjelima) na lokalnoj razini o postojanju i potrebi provedbe Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
c) needuciranost nadležnih javnih službi na lokalnoj razini za postupanje sa
žrtvama nasilja i provođenje Nacionalne strategije zaštite od nasilja u
obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine
d) neadekvatna primjena zakonskih akata na kojima se temelji Nacionalna
strategija
e) manjak financijskih sredstava za provedbu Nacionalne strategije
f) neusklađenost internih dokumenata o postupanju (npr. Pravilnika) s odredbama Nacionalne strategije – nepostupanje po Protokolu o postupanju

2. PREPORUKE ZA IZRADU NACIONALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OD NASILJA U OBITELJI, ZA RAZDOBLJE OD 2007. DO 2010. GODINE

1. izrada akcijskog plana provedbe Nacionalne strategije s detaljno utvrđenim odgovornostima, zadacima i rokovima provedbe za nositelje aktivnosti
2. uspostavljanje mehanizama provedbe i kontrole provedbe Nacionalne strategije na državnoj i lokalnim razinama
3. predviđanje, planiranje i izdvajanje financijskih sredstava potrebnih za efikasnu provedbu Nacionalne strategije.


WOMEN IN THE BALKANS

Evropska feministička inicijativa za drugu Europu, IFE-EFI okupila je 18. i 19. rujna u prostorijama Europskog parlamenta u Briselu šezdeset feminističkih aktivistica s Balkana i ostalih evropskih regija. Na konferenciji su izlagale predstavnice iz Hrvatske Rada Borić, Bojana Genov, Biljana Kašić i Nela Pamuković.

... Konferencija se suglasila da ukoliko evropski projekt želi biti nositelj stvarnog mira, socijalne pravde i demokracije, glavna struja politike EU bi trebala prepoznati vezu između patrijarhata, muškog nasilja prema ženama i rata, te hitno započeti preoblikovanje i stvaranje novog koncepta Evropske sigurnosti i obrambene politike. U tom procesu, feministička analiza i kritika su neophodne, te bi ih kreatori političkih odluka hitno trebali uzeti u obzir . . .


Feministička ljetna škola Ženske mreže Hrvatske

Feministička ljetna škola ženske mreže Hrvatske održana je u Stubičkim toplicama od 25. do 30. rujna 2006. za 17 sudionica iz organizacija članica Ženske mreže.
Edukacije su provele stručnjakinje Centra za ženske studije, Centra za žene ROSA, CESI i Ženske sobe..

Nagrada Ženske mreže Hrvatske udruzi "SOS - ženska pomoć sada"

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Ženska mreža Hrvatske je udruzi Ženska pomoć sada - SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja sa Prihvatnim centrom dodijelila nagradu za postignuća u borbi protiv nasilja nad ženama. Nagradu je u ime udruge na prigodnoj svečanosti primila koordinatorica Marijana Zrinka Jegrišnik

Ženska mreža ovom je nagradom željela ukazati javnosti da su promjene koje su se dogodile u društvenom stavu i mjerama prema rodno uvjetovanom nasilju rezultat sustavnog djelovanja i ženske politike. SOS telefon činio je to osamnaest godina kao prvi takav servis u ovom dijelu svijeta. Ženska mreža ističe rad i predanost ideji ljudskih prava žena, razne oblike podrške ženama koje trpe nasilje, ustrajni aktivizam i doprinos razvoju drugih organizacija, sustavnu kritiku patrijarhalnih odnosa i rad kojim jačaju sebe i druge. Dodjelu nagrade omogućio je Ured za ravnopravnost spolova, koji je dobitnicama nagrade dodatno uručio financijsku nagradu. 


Poziv na javnu raspravu
o prijedlogu Nacionalne politike ravnopravnosti spolova

Ured za ravnopravnost spolova izradio je nacrt prijedloga nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.

Dokument je početkom ove sedmice poslan ministarstvima, koordinatorima tijelima državne uprave i županijskim povjerenstvima za ravnopravnost spolova, te članovima Radne skupine za izradu prijedloga nacionalne politike za ravnopravnosti, među kojima je i predstavnica Ženske mreže Hrvatske.

Ocjenjujući rokove predviđene za davanje primjedbi prekratkim i manipulativnim, Ženska mreža tražila je produljenje rokova i javnu raspravu.

 
Budući da je za nacionalni dokument o problematici koja je istaknuta kao prvorazredni politički prioritet nužna sveobuhvatna i temeljita javna rasprava, objavljivanje prijedloga doprinos je Ženske mreže poticanju rasprave i povećanju javne svijesti o potrebi javnih politika u cilju uspostave ravnopravnosti spolova.

Evaluacija nastavnih programa
Istraživanje je 2004. godine obavio Institut za društvena istraživanja za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, uz financijsku pomoć Instituta Otvoreno društvo Hrvatska.
Rezultati vjerojatno nisu dovoljno u skladu sa samohvalom koju obično odašilje ministarstvo, pa je vjerojatno stoga dokument nemoguće pronaći na web stranicama ministarstva.
Ženska mreža ga nudi javnosti nastojeći probuditi javni interes za stanje u školstvu, za uvođenje zdravstvenog odgoja, za stvaranje kritične mase
roditelja, javnih djelatnika i prosvjetnih radnika koje ova tema zanima.

Stav Ženske mreže Hrvatske
o utjecaju katoličke Crkve
na kršenje ženskih prava u Hrvatskoj

Odjeci u medijima
Ženska mreža: Crkva ne smije zadirati u pobačaje, Jutarnji list Žene traže ukidanje privilegiranog položaja Katoličke crkve u Hrvata, Radio 101
Zahtjevi ženske mreže i odgovori ženskih stranačkih organizacija, Jutarnji list Ženska mreza: Otkazati sporazume s Vatikanom, OneWorld.net
Ženska mreža Hrvatske: Katolička crkva utječe na kršenje ženskih prava, HINA-Večernji list Ženska mreža traži raskid ugovora s Vatikanom, Glas Istre
ŽENSKA MREŽA: Udruge zahtjevaju ukidanje ugovora s Vatikanom te tvrde:
Crkva zlorabi svoj utjecaj, Večernji list
Apsurdni zahtjevi Ženske mreže, katolički portal Križ života
Hrvatske ženske udruge protiv utjecaja Vatikana, Deutsche Welle Ženska mreža protiv utjecaja Crkve, Nacional
Ženska mreža: Crkva pomaže u kršenju ženskih prava, Slobodna Dalmacija Ženska mreža traži raskid ugovora s Vatikanom, Glas Slavonije
Ženskoj mreži za sve kriva Crkva, vjerski portal Križ života Zašto se Ženska mreža boji crkvenog nauka, Vjesnik
Militantna protuhrvatska i jugonostalgičarska Ženska mreža Hrvatske krenula je u konačan obračun protiv Katoličke Crkve. Ove orjunašice u moderniziranom obliku uputile su prijeteće pismo svim najglavnijim polugama hrvatskoga društva, tražeći otkazivanje međudržavnoga ugovora s Vatikanom, Hrvatski tjednik Fokus ...
Afeženska mreža, NEM@CENZURE
Borbeni položaj A. M. Grünfelder
Umjetna oplodnja u Hrvatskoj - ilegalna; "Riječ je o zakonskim sivim zonama i sivim ekonomijama koje su, u ovom slučaju, rezultat pritiska Crkve na aktualnu Vladu", Slobodna Dalmacija
Ženska mreža: Crkva je kriva za podređenost žena, 24 sata
Paukova ženska mreža, Feral Tribune
Živjela sloboda govora!, Križ života
(Ne) otvoreno o pravima žena, Vjesnik

U emisiji Hrvatskog radija GRAĐANSKI GLAS 23. svibnja govorilo se o zahtjevu Ženske mreže da se ukine privilegirani položaj Katoličke crkve u Hrvatskoj , jer njezin poseban položaj ugrožava ženska ljudska prava. O tome je li uistinu tako, ima li crkva monopol na seksualnu edukaciju u školama, treba li vjeronauk iz škole vratiti u okrilje crkve, podržava li Crkva diskriminaciju žena i daje li im isključivo tradicionalne patrijahalne uloge majki i domaćica, u emisiji su govorili predstavnici katoličke crkve i političkih stranaka, pravobraniteljica za ravnopravnost te kooordinatorica Ženske mreže Bojana Genov. Također je u sudjelovala i u emisiji RADIO RING Radija 101.

"Iskorak" podržava Žensku mrežu Hrvatske u zahtjevima
... Posebno nas zabrinjava podilaženje političkih stranaka, pa čak i njihovih ženskih foruma, stavovima Crkve; a sve u strahu da se ne bi izgubio poneki glas. Nažalost, ni jedna stranka u ovoj državi nema dovoljno snage uzviknuti "Car je gol!"

NOVO O PROGRAMU ZDRAVSTVENOG ODGOJA
Ministar Primorac i predstavnici udruga
na pregovorima

Utorak, 11. srpanj 2006.
Danas je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa održan sastanak o spornom programu zrdravstvenog odgoja, kojemu su uz ministra Primorca i brojne dužnosnike prisustvovali Sanja Juras (Lezbijska udruga Kontra, Ženska mreža Hrvatske), Željka Jelavić (Centar za ženske studije, Ženska mreža Hrvatske) i Kristijan Grđan (Iskorak).
Sastanak je uslijedio nakon medijskih napisa o tome da je za uvođenje u škole predložen program novoosnovane udruge GROZD, kojoj je jedan od osnivača i glasnogovornika Ladislav Ilčić, dopredsjednik Udruge za cjeloviti spolni odgoj Teen star, te reakcije navedenih udruga koje su za sutra najavile prosvjed ispred ministarstva.
Zahtjevi udruga su da program mora imati pozitivno mišljenje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, odnosno da mora biti sukladan sa znanstvenim činjenicama i preuzetim međunarodnopravnim obavezama RH prema poštivanju ljudskih prava žena i prava djeteta.
Ministarstvo je ishodilo odgodu prosvjeda, a udruge obećanje ministra da će u četvrtak, nakon održane sjednice Povjerenstva za zdravstveni odgoj, izdati priopćenje javnosti o vlastitoj svijesti o obvezi poštivanja prava žena i seksualnih manjina, te da neće odobriti program koji nije sukladan njihovim najvišim standardima.
Reakcije na H-alter.org
Udruga "Reforma" pokušava iznuditi konzervativni seksualni odgoj
VIDI MENE!
Vidi mene
Film VIDI MENE! redateljice Vanje Juranić nastao je u produkciji CESI i 4Film u okviru kampanje Aktivni, vidljivi i osnaženi, koju za promociju aktivnog građanstva i civilnog društva vode organizacije Ženske mreže Hrvatske CESI, Udruga žena Vukovar, Centar za građanske inicijative
Poreč i Udruženje za mir i ljudska prava Baranja.

VIDI MENE!
je dokumentarni film koji
objedinjava osobne priče ljudi koji svoju
energiju nesebieno ulažu za opau dobrobit društva. Film prikazuje njihove motive, akcije u koje su uključeni, probleme koje pokušavaju riješiti, načine na koje se zalažu za vrijednosti demokracije, tolerancije, mira, nenasilja i ravnopravnosti spolova.

Filmom želimo pokazati da postoje načini na koji pojedinke i pojedinci mogu kroz rad nevladinih udruga utjecati na oblikovanje društva u kojemu žive na različitim područjima izgradnje mira,
suživota, zaštite okoliša, zaštite prava osoba s posebnim potrebama, promocije i zaštite prava na izbor, zaštite djece, pomoći siromašnima, poboljšanju ljudskih prava azilanata te promocije i zaštite ženskih ljudskih prava.
Novi list
Večernji list
Vjesnik
Vukovarske novine
Glas Slavonije
Dan Žena 2006.
Kako je u Hrvatskoj obilježen
Međunarodni dan žena
ili gušenje ženskog otpora
crvenim ružama
Gradonačelnik Milan Bandić od sebe napravio zvijezdu Međunarodnog dana žena
OTVORENO PISMO
GRADONAČELNIKU ZAGREBA,
MILANU BANDIĆU
Bandić
Gospodine gradonačelniče, podsjećamo Vas da se je, dok Vi dijelite ruže, nevažno plaćene čijim novcem, jedino gradsko sklonište za pretučene žene našlo pred zatvaranjem, jer Vi niste bili u stanju izdvojiti otprilike istu sumu koju ste dali za te ruže i kavice s gradonačelnikom ....

Molimo da ubuduće „svoje ruže“ udjeljujete svojoj kamarili, svojim poslovnim „partnerima“ u svom holdingu, te svojim nogometašima. Žene ovoga grada ne traže od Vas da budete kavalir, one traže svoja prava.

Da se skrši ženski otpor dovoljno je posezanje za ružama, što stavlja ženu i muškarca u tradicionalni položaj, pri čemu muškarac, k tome i gradonačelnik, pokazuje da je pokrovitelj i kavalir, a žena da voli biti snubljena. Još jednom cvijeće se dokazalo kao najdjelotvornije sredstvo za gušenje ženskog otpora ...
Revolucionarni i protestni naboj 8. marta ugušili su cvijećem i urednici i novinari ...
Određena neiživljenom nostalgijom za prošlošću, građanskom neodgovornošću i patrijarhalnim odgojem, građanska je Hrvatska, po uzoru na socijalističku, dan ženskog ponosa i ženske pobune i dan zahtjeva za kruhom i ružama pretvorila u dan gušenja ženske pobune cvijećem ...
Dan žena - Ženska mreža
Dan žena 2006. - najava
Međunarodni Dan žena: dan za slavlje i dan za akciju
Ženska mreža:
Radimo više, a plaćene smo manje!
Plakat za Dan žena 2006.letak
Pozivamo žene i muškarce da nam se pridruže i da podupru naše zahtjeve, te da svoje zahtjeve pridruže našima. Ovim javnim događanjem želimo istaknuti značaj ženskih prava te činjenicu da su žene diskriminirane na svim područjima života, a dramatično i rastuće na tržištu rada. Zato uz naše predstavnice iz svih krajeva Hrvatske zovemo saborske zastupnice, urede osnovane radi promicanja i zaštite ženskih prava, predstavnice sindikata i nezavisne stručnjakinje. 8. mart nije Majčin dan, nije dan samo za proslave, dan za cvijeće i svečane večere. Dan žena je dan za pobunu, za prkos i za traženje svojih prava, stoga pozivamo žene da to zajedno sa Ženskom mrežom i učine.
Dan žena, piše Vesna Kesić
8. mart kao Međunarodni dan žena postaje i ostaje jedan od važnijih datuma kako za ozbiljno zadovoljstvo postignutim, tako i za nastavak svakodnevnog angažmana za postizanje ravnopravnosti ...

Ni kod nas to više nije dan za jednokratno darivanje cvijeća, već dan kad se treba prisjetiti koliko su energije i hrabrosti uložile i koliko su žrtava podnijele žene svijeta da bi postigle kakvu - takvu ravnopravnost, ali i koliko je još izazova preostalo...Dan žena
Novinarska nagrada Maja Miles za 2005. godinu, 6. ožujka 2006.
Maja MilesBranka ValentićMirjana Rakić

Ženska mreža Hrvatske ove godine četvrti puta dodjeljuje nagradu novinarkama / novinarima koji svojim radom doprinose ravnopravnosti žena i uklanjanju predrasuda i stereotipa koji ženama onemogućuju ostvarivanje svih ljudskih prava i punopravno sudjelovanje u svim društvenim, ekonomskim i političkim procesima u Republici Hrvatskoj.

Godišnja nagrada Ženske mreže Hrvatske nosi ime vrsne novinarke Maje Miles, čime želimo povratiti iz zaborava jednu od najboljih novinarki u povijesti hrvatskog novinarstva.

Ove su godine godine nagradu za 2005. godinu dobile novinarke Branka Valentić iz Vjesnika i Mirjana Rakić iz Hrvatske radio televizije.

Jutarnji list 7.3.2006
Branka Valentić i Mirjana Rakić dobile nagradu ‘Maja Miles'
Vjesnik 7.3.2006.
Uručene nagrade "Maja Miles"
Laureati Branka Valentić i Mirjana Rakić
Slobodna Dalmacija 7.3.2006.
Branki Valentić i Mirjani Rakić nagrada "Maja Miles"
Glas Slavonije 7.3.2006.
Branki Valentić i Mirjani Rakić nagrada “Maja Miles”
One World 6.3.2007.
Novinarska nagrada Maja Miles
Hrvatsko novinarsko društvo 3.3.2006.
Nagrada Maja Miles

Prošle godine za 2004. godinu nagrađene su novinarke Marija Molnar i Nataša Petrinjak.

Ženska mreža Hrvatske je dodijelila nagrade novinarima i novinarkama:
- za 2002. godinu: Tanji Šimić i Krešimiru Volareviću - HTV, te Sniježani Matejčić – Glas Istre
- za 2003. godinu; Petru Neuneru – HTV, Branki Žužić – Radio Pula (emisija ONA), te redakciji Zareza.
IZVJEŠTAJ ŽENSKE MREŽE HRVATSKE
O STANJU ŽENSKIH LJUDSKIH PRAVA U 2005. GODINI
Pozitivni pomaci u stanju ženskih ljudskih prava dogodili su se na području zaštite od nasilja nad ženama – početak provedbe Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. godine te donošenje Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.
Naznaku pozitivnih promjena značilo je i stvaranje Koordinacije za ostvarenje ustavnog načela ravnopravnosti spolova, u kojemu se očituje voljnost na suradnju Ureda za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Odbora za ravnopravnost spolova hrvatskog Sabora i članice CEDAW Odbora UN sa Hrvatske sa Ženskom mrežom Hrvatske kao najvećim dijelom organiziranog ženskog pokreta u RH.

Sa žaljenjem moramo konstatirati da nakon prvotnog entuzijazma Koordinacija u drugom dijelu godine nije uspjela ostvariti niti jedan zajednički susret što je zasigurno usporilo i otežalo napore u provedbi ciljeva nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.
Najveća kršenja ženskih ljudskih prava događaju se sustavno u okviru odgojno – obrazovnog procesa, u kojemu nema seksualne edukacije niti edukacije o rodnoj ravnopravnosti, te su školski udžbenici prepuni diskriminativnih obrazaca i stereotipa u direktnoj suprotnosti sa obvezom RH kao potpisnice Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.

Predstavljanje izvještaja saborskom odboru za ljudska prava

VjesnikJutarnji list 8.3.2006.
Ženska mreža Hrvatske saborskom odboru za ljudska prava predstavila izvještaj o stanju ženskih ljudskih prava u 2005. godini
Večernji list 8.3.2006.
DAN ŽENA: Ni prigodan cvijetak neće promijeniti turobnu svakidašnjicu
– žene su diskriminirane:
Žene u Hrvatskoj nikad teže do posla i lakše do batina
Glas Istre i Novi List 8.3.2006.
ISTRAŽIVANJE O EKONOMSKOM POLOŽAJU ŽENA RAZBIJA I ILUZIJU O STRANIM TVRTKAMA KAO NOSITELJIMA MODERNOG POSLOVANJA
Žene najmanje plaćaju strani poslodavci
Vjesnik 6.3.2006.
Izvještaj o stanju ženskih prava u 2005.
Pozitivni pomaci u zaštiti od nasilja

Slobodna Dalmacija 4.3.2005.
DISKRIMINACIJA: IZVJEŠTAJ ŽENSKE MREŽE HRVATSKE ZA 2005
U školskim udžbenicima sve žene žive seoski
Večernji list 17. veljače 2006.
Ženska mreža predstavila godišnji izvještaj o stanju ženskih ljudskih prava
Ženama kuhača i manja plaća
Novi list 16. veljače 2006.

ZVJEŠĆE O STANJU ŽENSKIH LJUDSKIH PRAVA U 2005. GODINI ŽENSKE MREŽE HRVATSKE: Najveća kršenja prava žena u obrazovanju i zapošljavanju

Izvještaj 2005. PDFReport 2005
Istraživanje Ženske sobe:Stanje seksualnih prava žena u RH 2005.
U istraživanju je sudjelovala 1491 ispitanica iz cijele Hrvatske. Raspon dobi se kreće od 18 do 93 godine, od čega je 74% žena u dobi između 20 i 50 godina. Najveći broj žena u uzorku ima završenu srednju školu (57%).
Preko 50% žena nikada nije sudjelovalo na predavanju ili edukaciji o seksualnosti, ali istovremeno je većina žena upoznata sa seksualnim pravima i 50% na sva pitanja o prepoznavanju seksualnih prava daje sve točne odgovore.

 
Povratak na vrh!
© 2017 Ženska mreža Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!