Ženska mreža Hrvatske    





Početna stranica
Women's Network Croatia
gender
Informacije
Sadržaj
 

O B A V I J E S T


Ovo je naslovnica web stranice Ženske mreže Hrvatske sa sadržajima unesenim do kraja 2006. godine.
Novi sadržaji nalaze se na ovoj poveznici, a u tijeku je prijenos sadržaja prethodne verzije sajta.

 

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
16 dana aktivizma

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka međunarodne kampanje "16 dana aktivizma" Ženska mreža Hrvatske u znak prisjećanja na žrtve Inkvizicije održala je komemorativni skup pod nazivom "Zaboravljeni femicid" na stratištu Magde Herucine, posljednje "vještice" spaljene u Zagrebu. Na komemoraciji su za Žensku mrežu govorile Suzana Kulović o političkom diskursu zaboravljenog femicida, Neva Tolle o optužnici i zapisniku jednog ročišta sudske rasprave i Bojana Genov o međunarodnom seminaru "Dominikanci i Inkvizicija", a Ankica Lepej je čitala svoju pjesmu "Svjedočenje vjere".

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, a u organizaciji Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, te Ženske sobe kao predstavnice Ženske mreže Hrvatske, 23.11.2006. godine u 10 sati, u zgradi Hrvatskog sabora, Trg svetog Marka 6, u dvorani „Ivana Mažuranića“, održan je okrugli stol pod nazivom

Prijedlozi promjena vezani uz seksualno nasilje:
promjene zakona, zaštita žrtava i razvoj prevencijskih programa
Prijedlog promjena


Priopćenje Ženske mreže Hrvatske


Predstojnica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac-Radin dala je za Vjesnik 22. studenog 2006. izjavu kojom je zbog rezerviranosti Mreže prema Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova ustvrdila da je Ženske mreža "više u službi pojedinih političkih opcija nego u interesu promicanja politike ravnopravnosti spolova". Tim povodom Ženska mreža je reagirala pismom Vjesniku sljedećeg sadržaja:

U Vjesniku od 22. studenog na str. 4 objavljen je razgovor sa predstojnicom Ureda za ravnopravnost spolova Helenom Štimac Radin, u kojem ona odgovara na izjavu Ženske mreže Hrvatske o Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova.
Ženska mreža je u svojoj izjavi upozorila da politika sadrži veliki broj općenitih i neodređenih mjera bez definiranih rokova i da neodređene formulacije i odgođene aktivnosti ukazuju na to da je rješavanje problema neravnopravnog i lošeg položaja žena ovom politikom samo pomaknuto za budućnost.
Predstojnica je, ustvrdivši u svom odgovoru na kritiku da je kritičarka u službi pojedinih političkih opcija, posegnula za, na hrvatskim prostorima uobičajenom i posve anakronom metodom diskvalificiranja, a bez konkretne argumentacije Time je pokazala duboko nerazumijevanje uloge nevladinih organizacija.
Poslanje Ženske mreže Hrvatske kao dijela civilnog društva Hrvatske jest između ostalog i praćenje i korekcija institucionalnog djelovanja na uspostavljanju ravnopravnosti spolova, pa samim time Ženska mreža artikulira i javno iznosi upravo svoju feminističku politiku.
U svome odgovoru predstojnica Štimac Radin je propustila progovoriti o konkretnom sadržaju nacionalne politike i argumentirano braniti prednosti i mogućnosti kritiziranog dokumenta, već je ustvrdila da kritika govori tek „o osobi koja predstavlja Žensku mrežu“.
Prihvaćanje činjenice da Ženska mreža kritizira rad institucionalnih mehanizama i analizira dosege tog rada trebalo bi biti dio uobičajenog procesa suradnje, koju predstavnici tih mehanizama rado nazivaju i partnerstvom između države i udruga. Nasuprot tome, neargumentirano kritiziranje udruga i odgovornih osoba tih udruga od strane institucija čiji rad te udruge monitoriraju smatra se nedopustivom praksom pritiska, ušutkavanja i pacificiranja civilnog društva.
Ženska mreža Hrvatske pratit će primjenu i učinke Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova i upozoravati na propuste i nedostatke, a od Ureda za ravnopravnost spolova očekujemo punu suradnju, dostatno financiranje za naše aktivnosti i izostanak osobnih opaski u korist posla na kojemu svatko na svoj način koristi instrumente koji mu stoje na raspolaganju.

Bojana Genov
koordinatorica

Djelimična interpretacija objavljena u Vjesniku 23.11.2006. pod naslovom
Nerazumijevanje uloge nevladinih organizacija


Ženska mreža Hrvatske u povodu svečane promocije Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010. uputila je medijima izjavu sljedećeg sadržaja:
• Usprkos deklariranoj političkoj volji, koja se ogleda i u činjenici da prvi puta ovaj strateški dokument javnosti predstavlja premijer, ocjenjujemo politiku nedovoljno konkretnom i smatramo da 145 mjera koje trebaju poboljšati položaj žena više nalikuju na popis želja do li na realan izraz političke volje da vlast djelatno utječe na položaj žena.
• Politika sadrži veliki broj općenitih i neodređenih mjera bez definiranih rokova (gotovo polovina mjera ima naznačen rok 2006. – 2010.) i formuliranih glagolima poticati (5 puta), pratiti (4 puta), voditi računa (2 puta), obilježavati (4 puta), podržavati, nastaviti, planirati, podizati razinu, povećati, preispitati i promicati.
• Neka rješenja odgađa za vrijeme u kojem će se donijeti 3 programa, 2 analize i plana, 2 strategije i 2 Protokola, obaviti 6 istraživanja koja će tek poslužiti za temelj planiranja, voditi statistiku (7 puta), ustrojiti baze podataka (2 puta) te osnovati radne skupine (5 puta). Neke mjere tek će stvoriti pretpostavke za promjene, u dvije mjere injicirat će se promjene zakona ako je potrebno, a u još dvije prilagodit će se zakonodavstvo europskom, u čak četiri uklonit će se diskriminacija iz jezika službenih dokumenata. Nekoliko mjera odnose se na praćenje mjera već postojećih nacionalnih strategija (za Rome) ili se na njih poziva, neke čak navode da će implementirati važeće zakone.
• Navedene neodređene formulacije i odgođene aktivnosti ukazuju na to da je rješavanje problema neravnopravnog i lošeg položaja žena ovom politikom pomaknuto za budućnost.
• Također ukazujemo na činjenicu da od Vlade i Sabora donosena Nacionalna politika nije istovjetna sa Prijedlogom toga dokumenta koji je usvojila Radna skupina koja je sa Uredom za ravnopravnost spolova sudjelovala u izradi i u kojoj je bila i predstavica Ženske mreže. Prijedlozi mjera, između ostaloga onih koje je predložila Ženska mreža Hrvatske odbačeni su ili promijenjeni do neprepoznatljivosti u smislu da su poopćene, nedefinirane, neobvezujuće i nekonkretne, te stoga držimo da iz Nacionalne politike nije vidljivo kako će i kada Vlada početi rješavati problem narastajućeg ekonomskog jaza među spolovima i neravnopravnog položaja žena u svim područjima života.
Bojana Genov
koordinatorica


Jutarnji list 8. studenog 2006.


Priopćenje povodom istupa odvjetnika Marka Marinovića

Ženska mreža Hrvatske obraća se javnosti priopćenjem povodom istupa odvjetnika Marka Marinovića objavljenom u crnoj kronici Novog lista od 4. 11. 2006. te na naslovnici i na 4. strani Jutarnjeg lista od 5. 11. 2006.
Marko Marinović, koji je branio Anu Magaš u dva procesa koja su protiv nje vođena u Zadru zbog ubojstva Lucijana Magaša, istupio je u medijima na nedopustiv način kojim je Ani Magaš, njegovoj klijentici koja mu je otkazala punomoć, nanio nesagledivu štetu i prekršio etički kodeks Hrvatske odvjetničke komore. Povjerljivost odnosa klijent/odvjetnik je nešto na čemu se zasniva obrana u kojoj se, u slučaju Ane Magaš, odvjetnik MarkoMarinović nije iskazao uspješnošću, a cijena koju je razrezao za svoj „profesionalni trud“ je bila ogromna.
Ne zanima nas što je potaklo Marka Marinovića na takav besprizoran i do sada nezabilježen istup u javnosti kojim je pored Ane Magaš nanio štetu i hrvatskom pravnom sustavu općenito. Bitno je da je neargumentirano i subjektivno govoreći o svojoj bivšoj klijentici prekršio sva pravila intrinzičnog morala, a kad govorimo HOK-i prekršio je čl. 19 i čl. 22. Kodeksa odvjetničke etike.
Kod nas je u zadnje vrijeme uobičajeno pozivati se na politiku i na teorije urote u trenutku kad osobu prozovu mediji ili paravosuđe.
Tko još može vjerovati odvjetniku koji sam za sebe kaže i javno ističe da je lagao i obmanjivao javnost?
Nadamo se da HOK ima mehanizme kojima može sankconirati ovakvo ponašanje svojih članova.

Za Žensku mrežu Hrvatske
Suzana Kulović

Novi list: Odvjetnik Ane Magaš prekršio etički kodeks
Jutarnji list:
Ženska mreža: Odvjetnik Ane Magaš prekršio etički kodeks
Večernji list: Ženska mreža: Odvjetnik Ane Magaš prekršio etički kodeks
Vjesnik: Ženska mreža Hrvatske smatra da je odvjetnik Marko Marinović prekršio kodeks Hrvatske odvjetničke komore

Ženska mreža Hrvatske
primljena u Europski ženski lobi

Na Skupštini Europskog ženskog lobija održanoj 21 listopada u Pragu jednoglasno je primljena Ženska mreža Hrvatske, nakon kandidacijskog postupka u kojemu je Ženska mreža trebala dokazati da su njezina politika i temeljni dokumenti sukladni politici EWL.

Skupštini su prisustvovale Rada Borić, Nela Pamuković i Bojana Genov, koje su nakon prijema stekle pravo punopravnog sudjelovanja u radu Skupštine i mogućnost utjecaja na politiku EWL u sljedećoj godini.

Prijemom u Europski ženski lobi Ženskoj je mreži otvorena mogućnost utjecaja na europske politike u cilju ostvarenja ravnopravnosti spolova.


Nagrada Ženske mreže Hrvatske udruzi "SOS - ženska pomoć sada"
WOMEN IN THE BALKANS

Evropska feministička inicijativa za drugu Europu, IFE-EFI okupila je 18. i 19. rujna u prostorijama Europskog parlamenta u Briselu šezdeset feminističkih aktivistica s Balkana i ostalih evropskih regija. Na konferenciji su izlagale predstavnice iz Hrvatske Rada Borić, Bojana Genov, Biljana Kašić i Nela Pamuković.

... Konferencija se suglasila da ukoliko evropski projekt želi biti nositelj stvarnog mira, socijalne pravde i demokracije, glavna struja politike EU bi trebala prepoznati vezu između patrijarhata, muškog nasilja prema ženama i rata, te hitno započeti preoblikovanje i stvaranje novog koncepta Evropske sigurnosti i obrambene politike. U tom procesu, feministička analiza i kritika su neophodne, te bi ih kreatori političkih odluka hitno trebali uzeti u obzir . . .


Evaluacija nastavnih programa
Istraživanje je 2004. godine obavio Institut za društvena istraživanja za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, uz financijsku pomoć Instituta Otvoreno društvo Hrvatska.
Rezultati vjerojatno nisu dovoljno u skladu sa samohvalom koju obično odašilje ministarstvo, pa je vjerojatno stoga dokument nemoguće pronaći na web stranicama ministarstva.
Ženska mreža ga nudi javnosti nastojeći probuditi javni interes za stanje u školstvu, za uvođenje zdravstvenog odgoja, za stvaranje kritične mase
roditelja, javnih djelatnika i prosvjetnih radnika koje ova tema zanima.



Stav Ženske mreže Hrvatske
o utjecaju katoličke Crkve
na kršenje ženskih prava u Hrvatskoj


Odjeci u medijima
Ženska mreža: Crkva ne smije zadirati u pobačaje, Jutarnji list Žene traže ukidanje privilegiranog položaja Katoličke crkve u Hrvata, Radio 101
Zahtjevi ženske mreže i odgovori ženskih stranačkih organizacija, Jutarnji list Ženska mreza: Otkazati sporazume s Vatikanom, OneWorld.net
Ženska mreža Hrvatske: Katolička crkva utječe na kršenje ženskih prava, HINA-Večernji list Ženska mreža traži raskid ugovora s Vatikanom, Glas Istre
ŽENSKA MREŽA: Udruge zahtjevaju ukidanje ugovora s Vatikanom te tvrde:
Crkva zlorabi svoj utjecaj, Večernji list
Apsurdni zahtjevi Ženske mreže, katolički portal Križ života
Hrvatske ženske udruge protiv utjecaja Vatikana, Deutsche Welle Ženska mreža protiv utjecaja Crkve, Nacional
Ženska mreža: Crkva pomaže u kršenju ženskih prava, Slobodna Dalmacija Ženska mreža traži raskid ugovora s Vatikanom, Glas Slavonije
Ženskoj mreži za sve kriva Crkva, vjerski portal Križ života Zašto se Ženska mreža boji crkvenog nauka, Vjesnik
Militantna protuhrvatska i jugonostalgičarska Ženska mreža Hrvatske krenula je u konačan obračun protiv Katoličke Crkve. Ove orjunašice u moderniziranom obliku uputile su prijeteće pismo svim najglavnijim polugama hrvatskoga društva, tražeći otkazivanje međudržavnoga ugovora s Vatikanom, Hrvatski tjednik Fokus ...
Afeženska mreža, NEM@CENZURE
Borbeni položaj A. M. Grünfelder
Umjetna oplodnja u Hrvatskoj - ilegalna; "Riječ je o zakonskim sivim zonama i sivim ekonomijama koje su, u ovom slučaju, rezultat pritiska Crkve na aktualnu Vladu", Slobodna Dalmacija
Ženska mreža: Crkva je kriva za podređenost žena, 24 sata
Paukova ženska mreža, Feral Tribune
Živjela sloboda govora!, Križ života
(Ne) otvoreno o pravima žena, Vjesnik

U emisiji Hrvatskog radija GRAĐANSKI GLAS 23. svibnja govorilo se o zahtjevu Ženske mreže da se ukine privilegirani položaj Katoličke crkve u Hrvatskoj , jer njezin poseban položaj ugrožava ženska ljudska prava. O tome je li uistinu tako, ima li crkva monopol na seksualnu edukaciju u školama, treba li vjeronauk iz škole vratiti u okrilje crkve, podržava li Crkva diskriminaciju žena i daje li im isključivo tradicionalne patrijahalne uloge majki i domaćica, u emisiji su govorili predstavnici katoličke crkve i političkih stranaka, pravobraniteljica za ravnopravnost te kooordinatorica Ženske mreže Bojana Genov. Također je u sudjelovala i u emisiji RADIO RING Radija 101.

"Iskorak" podržava Žensku mrežu Hrvatske u zahtjevima
... Posebno nas zabrinjava podilaženje političkih stranaka, pa čak i njihovih ženskih foruma, stavovima Crkve; a sve u strahu da se ne bi izgubio poneki glas. Nažalost, ni jedna stranka u ovoj državi nema dovoljno snage uzviknuti "Car je gol!"

Rezolucija Vijeća Europe o ženama i religiji

1. U životima mnogih žena u Evropi religija nastavlja igrati značajnu ulogu. Bilo da su one vjernice ili ne, većina je žena na ovaj ili onaj način pogođena stavovima različitih religija prema ženama, izravno ili kroz njihov tradicionalni utjecaj na društvo i državu.

2. Ovaj je utjecaj vrlo rijetko dobroćudan: u ime religije ženska se prava često ograničavaju ili krše. Dok većina religija poučava jednakost žena i muškaraca pred Bogom, ženama i muškarcima na zemlji pripisuju različite uloge. Religijski motivirani rodni stereotipi udjeljuju muškarcima osjećaj superiornosti koji dovodi do diskriminacijskog odnosa muškaraca prema ženama, pa čak i do nasilja nad njima.

3. S jedne strane spektra stoji ekstremno kršenje ženskih ljudskih prava kao što su takozvani zločini zbog “časti”, prisilni brakovi i genitalno osakaćivanje žena, koje je – iako još rijetko u Evropi – u nekim zajednicama upravo u porastu.

4. Na drugoj strani su suptilniji i manje spektakularni oblici netolerancije i diskriminacije koji su u Evropi rašireniji – a koji mogu biti podjednako učinkoviti u postizanju podčinjenosti žena, poput

 
odbijanja da se dovede u pitanje patrijarhalna kultura koja kao ideal podržava uloge supruge, majke i domaćice i odbija usvojiti pozitivne mjere u korist žena (npr. na parlamentarnim izborima).

5. Sve žene koje žive u državama članicama Vijeća Evrope imaju pravo na jednakopravnost i dostojanstvo u svim područjima života. Slobodu religije ne može se prihvatiti kao izgovor za opravdavanje kršenja ženskih prava, bilo otvoreno ili prikriveno, zakonito ili nezakonito, prakticirano sa ili bez nominalnog pristanka žrtava – žena.

6. Dužnost je zemalja članica Vijeća Evrope zaštititi žene od kršenja njihovih prava u ime religije i promovirati i u potpunosti provoditi politiku rodne ravnopravnosti. Države ne smiju prihvatiti bilo kakvo kulturalno relativiziranje ženskih ljudskih prava. One ne smiju pristati na opravdavanje diskriminacije i nejednakosti koja pogađa žene pod izlikom fizičkog ili biološkog razlikovanja temeljenog na religiji ili pripisanog religiji. Države se moraju boriti protiv religijom motiviranih stereotipa ženskih i muških uloga od ranog dječjeg doba, uključujući i škole.
7. Parlamentarna skupština stoga poziva zemlje članice Vijeća Evrope da ... Vijeće Europe


IZVJEŠTAJ O STANJU ŽENSKIH LJUDSKIH PRAVA
U 2005. GODINI
Pozitivni pomaci u stanju ženskih ljudskih prava dogodili su se na području zaštite od nasilja nad ženama – početak provedbe Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2005. do 2007. godine te donošenje Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji.
Naznaku pozitivnih promjena značilo je i stvaranje Koordinacije za ostvarenje ustavnog načela ravnopravnosti spolova, u kojemu se očituje voljnost na suradnju Ureda za ravnopravnost spolova, Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Odbora za ravnopravnost spolova hrvatskog Sabora i članice CEDAW Odbora UN sa Hrvatske sa Ženskom mrežom Hrvatske kao najvećim dijelom organiziranog ženskog pokreta u RH.

Sa žaljenjem moramo konstatirati da nakon prvotnog entuzijazma Koordinacija u drugom dijelu godine nije uspjela ostvariti niti jedan zajednički susret što je zasigurno usporilo i otežalo napore u provedbi ciljeva nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova.
Najveća kršenja ženskih ljudskih prava događaju se sustavno u okviru odgojno – obrazovnog procesa, u kojemu nema seksualne edukacije niti edukacije o rodnoj ravnopravnosti, te su školski udžbenici prepuni diskriminativnih obrazaca i stereotipa u direktnoj suprotnosti sa obvezom RH kao potpisnice Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.

 Vjesnik    Jutarnji list 8.3.2006.
Ženska mreža Hrvatske saborskom odboru za ljudska prava predstavila izvještaj o stanju ženskih ljudskih prava u 2005. godini
Večernji list 8.3.2006.
DAN ŽENA: Ni prigodan cvijetak neće promijeniti turobnu svakidašnjicu
– žene su diskriminirane:
Žene u Hrvatskoj nikad teže do posla i lakše do batina
Glas Istre i Novi List 8.3.2006.
ISTRAŽIVANJE O EKONOMSKOM POLOŽAJU ŽENA RAZBIJA I ILUZIJU O STRANIM TVRTKAMA KAO NOSITELJIMA MODERNOG POSLOVANJA
Žene najmanje plaćaju strani poslodavci
Vjesnik 6.3.2006.
Izvještaj o stanju ženskih prava u 2005.
Pozitivni pomaci u zaštiti od nasilja

Slobodna Dalmacija 4.3.2005.
DISKRIMINACIJA: IZVJEŠTAJ ŽENSKE MREŽE HRVATSKE ZA 2005
U školskim udžbenicima sve žene žive seoski
Večernji list 17. veljače 2006.
Ženska mreža predstavila godišnji izvještaj o stanju ženskih ljudskih prava
Ženama kuhača i manja plaća
Novi list 16. veljače 2006.

IZVJEŠĆE O STANJU ŽENSKIH LJUDSKIH PRAVA U 2005. GODINI ŽENSKE MREŽE HRVATSKE: Najveća kršenja prava žena u obrazovanju i zapošljavanju





Pretraživanje
Google
WWW http://www.zenska-mreza.hr

 

 

 

Ured: B. Vidulić 28, 51550 Mali Lošinj
Telefon: 051 233 650 Fax: 051 233 567
e mail: koordinatorica@zenska-mreza.hr
Kontakt osoba: Bojana Genov, koordinatorica
Telefon 098 215 858

 
O nama
22. prosinca 2006.

Webmajstorica
Bojana Genov


Korisni linkovi
Nacionalni program za Rome Vlade RH
Autonomni ženski centar Beograd
Civilno društvo
 

Moja maternica, moji jajnici ...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Ženska mreža Hrvatske okuplja organizacije, grupe i inicijative koje su prepoznale da su žene diskriminirane te ekonomski, politički i statusno marginalizirane. Vođena feminističkim principima Ženska mreža Hrvatske ne miri se s patrijarhalnim sustavom i suprotstavlja se svim oblicima diskriminacije po spolu.
 Women's Network Croatia unites organizations, groups and initiatives that recognized discrimination against women who are often economically and politically marginalized; it opposes all sorts of gender discrimination.
Obavijesti
ŽENSKA POMOĆ SADA 01 46 55 22

Civilno društvo
Dan žena 2006.

   
Ženska mreža Hrvatske - Women's Network Croatia 2006.
 
vrh