Ženska mreža poziva građanke da od školskih ustanova koje su im izdale diplome zatraže prijepise diploma usklađene sa novim Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, koji je Hrvatski sabor donio protekloga mjeseca. Ovim se zakonom prvi puta u hrvatskom zakonodavstvu ravnopravno upotrijebljavaju ženske i muške inačice imenica za stupnjeve akademskog obrazovanja.

Time je, nakon tri godine od prvog zahtjeva Ženske mreže Hrvatske, prihvaćen jedan od zahtjeva vezan za selektivnu upotrebu imenica ženskog i muškog roda u normiranju nazivlja zanimanja.

Ženska mreža upozorila je da se korištenjem Nacionalne klasifikacije zanimanja krši ustavno načelo ravnopravnosti spolova i Zakon o ravnopravnosti spolova, te da je u nju ugrađena društvena predrasuda prema ženama kao manje vrijednom spolu, što se očituje selektivnom upotrebom imenica ženskog i muškog roda.

Ženska mreža Hrvatske zatražila je da se Nacionalna klasifikacija zanimanja uskladi sa Zakonom o ravnopravnosti spolova na način da sva zanimanja budu iskazana ženskom i muškom inačicom naziva zanimanja.

Zahtjev je također bio da se školske ustanove obvežu da u skladu s time izdaju svjedodžbe o stupnju obrazovanja, te da na zahtjev sačine prijepis dosadašnje isprave o stjecanju obrazovanja za neko zanimanje na način da se ono ženama iskaže u ženskom rodu.

Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju omogućuje ženama da više ne dobijaju diplome za zanimanja iskazana u muškom rodu i potom na takav način budu oslovljavane cijeli svoj profesionalni vijek. Službena upotreba ženske inačice naziva zanimanja ukida diskriminativnu implikaciju kako je norma uspješnosti muška. Ovo također pomiruje nazivlje sa hrvatskim jezičnim standardom i pravilom kongruencije, koje nalaže sukladnost roda, broja i padeža te ukida neskladnost izričaja poput gospođa pravnik ili gospođa magistar.

Upozoravamo na diskriminativnost Nacionalne klasifikacije zanimanja, odluku o čijoj promjeni tek očekujemo, u kojoj su sva zanimanja navedena u muškom rodu, izuzev sljedećih: primalja, tajnica, sekretarica, domaćica zrakoplova, sobarica, stjuardesa, paziteljica djece, dadilja, hostesa, gatara, seljakinja, domaćica seoskog turizma, vezilja, kućna pomoćnica, čistačica, spremačica, pralja i glačarica.

Budući da je klasifikacija sredstvo za upotrebu u službi zapošljavanja, te se sa svojom osebujnom upotrebom imenica muškog i ženskog roda koristi u natječajima za zapošljavanje, ona služi za dalju reprodukciju stereotipa o ženskim i muškim zanimanjima, te potiče diskriminaciju žena prilikom zapošljavanja.

Stoga pozivamo Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH i Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova, koji su podržali izmjene Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, da ulože dodatni napor u promjene Nacionalne klasifikacije zanimanja.

Vjesnik 25.11.2004. U klasifikaciji zanimanja ugrađene predrasude prema ženama