NaslovnicaEnglishKontakt
nogodnomaster.jpg

Sadržaj
Naslovnica
Platforma Ženske mreže
Kodeks
Struktura
Članice Mreže
Izjave
Aktivnosti
Kolumne
Kampanje
Ženska mreža u medijima
Nasilje prema ženama
Korisni linkovi
Plan stranice
Distribucija Sadržaja

Facebook
facebook.png
Dan žena 2014.
2014-03-08 13.01.35.jpg
18 myths of prostitution

18 myths of prostitution
Dan žena 2013.

Dan žena 2010.
dug-zenama.jpg

Dan žena 2009.
crkva

Koalicija za sekularizam
100 godina ...
Dan žena 2008.
let082.jpg
Dan žena 2007.
0036danzena07.jpg
Press clips

Predložena rješenja ozakonjuju diskriminaciju prema bračnom statusu Ispis E-mail
Administratorica   
Ponedjeljak, 03 Veljača 2014

Mediji o press konferenciji o amandmanima na Prijedlog obiteljskog zakona s fokusom na izjednačavanju bračne i izvanbračne zajednice koju su organizirale Autonomna ženska kuća Zagreb i Ženska mreža Hrvatske.

Slobodna Dalmacija

Autonomna ženska kuća Zagreb i Ženska mreža Hrvatske zatražile su danas da novi Obiteljski zakon u potpunosti izjednači bračnu i izvanbračnu zajednicu, istaknuvši da se radi o samo formalnoj razlici i da dosadašnja predložena zakonska rješenja ozakonjuju diskriminaciju prema bračnom statusu jer zajednice nisu izjednačene s obzirom na prava koja iz njih proizlaze. "Trenutnim zakonom nije uređeno pitanje jednakopravnog postupanja u odnosu na izvanbračne partnere u pitanjima posvojenja djeteta, rješavanja imovinskopravnih pitanja, poreznog statusa, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, nasljeđivanja i sustava socijalne skrbi", ustvrdila je na današnjoj konferenciji za novinare koordinatorica udruge Domine Mirjana Kučar. Pravnica Autonomne ženske kuće Zagreb Sanja Bezbradica Jelavić, koja je predstavila amandmane na prijedlog Obiteljskog zakona, upozorila je da u prijedlogu postoje propusti koji bi mogli generirati brojne sudske postupke i dovesti do stalnog kršenja ljudskih prava. Budući da u trenutnom zakonu nije predviđeno da dijete mogu posvojiti izvanbračni partneri, predložile su amandman po kojem dijete mogu posvojiti bračni drugovi zajednički, jedan bračni drug ako je drugi bračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni drug uz pristanak drugog bračnog druga, izvanbračni partneri te osoba koja nije u braku. Također traže da izvanbračni drugovi budu oslobođeni poreza na nasljedstvo i darove te da se dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava ne oporezuje ako je otuđenje izvršeno između izvanbračnih partnera te izvanbračnih partnera između kojih je prestala faktična zajednica i ako je otuđenje u izravnoj svezi s prestankom izvanbračne zajednice te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava. Uzdržavanje izvanbračnog partnera i bivšeg izvanbračnog partnera, ističu udruge, trebalo bi se smatrati osobnim odbitkom od poreza na dohodak. Predlažu da se izvanbračni partneri smatraju članovima uže obitelji te da imaju pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u slučaju smrti ili teškog invaliditeta bliske osobe. Udruge, između ostalog, traže da izvanbračni partner, koji u odnosu na partnera kao primatelja uzdržavanja stječe nekretnine na temelju ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, ne plaća porez na promet nekretnina te da izvanbračni drugovi imaju isti porezni položaj kao i bračne zajednice. Izvanbračne zajednice trebaju imati ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo kojeg zakona ili podzakonskog propisa, obveze, prava ili povlastice koja se odnosi na porezna ili slična fiskalna davanja, stoga udruge traže da se zabrani nepovoljnije postupanje prema izvanbračnim zajednicama. "Trenutno zakonodavstvo je neka vrsta institucionalnog nasilja, nas žene doslovce tjera u brak i provodi diskriminaciju po pitanju izbora", zaključila je izvršna direktorica Ženskih studija Rada Borić.

HRT

Ženska mreža Hrvatske upozorava da prijedlog Obiteljskog zakona, koji je već u saborskoj proceduri - diskriminira izvanbračnu zajednicu u odnosu na bračnu.

Zakon ne postupa jednako u pitanjima posvajanja djece, poreznog statusa, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te nasljeđivanja.

Ženska mreža stoga predlaže niz amandmana kojima bi se prava i status bračnih i izvanbračnih zajednica izjednačili. Izvanbračne zajednice trebaju imati ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo kojeg zakona ili podzakonskog propisa, obveze, prava ili povlastice koja se odnosi na porezna ili slična fiskalna davanja, stoga udruge traže da se zabrani nepovoljnije postupanje prema izvanbračnim zajednicama.

Trenutačno zakonodavstvo je neka vrsta institucionalnog nasilja, nas žene doslovce tjera u brak i provodi diskriminaciju po pitanju izbora, zaključila je izvršna direktorica Ženskih studija Rada Borić. 

INDEX.HR

Autonomna ženska kuća Zagreb i Ženska mreža Hrvatske zatražile su danas da novi Obiteljski zakon u potpunosti izjednači bračnu i izvanbračnu zajednicu, istaknuvši da se radi o samo formalnoj razlici i da dosadašnja predložena zakonska rješenja ozakonjuju diskriminaciju prema bračnom statusu jer zajednice nisu izjednačene s obzirom na prava koja iz njih proizlaze.

"Trenutnim zakonom nije uređeno pitanje jednakopravnog postupanja u odnosu na izvanbračne partnere u pitanjima posvojenja djeteta, rješavanja imovinskopravnih pitanja, poreznog statusa, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, nasljeđivanja i sustava socijalne skrbi", ustvrdila je na današnjoj konferenciji za novinare koordinatorica udruge Domine Mirjana Kučar.

Pravnica Autonomne ženske kuće Zagreb Sanja Bezbradica Jelavić, koja je predstavila amandmane na prijedlog Obiteljskog zakona, upozorila je da u prijedlogu postoje propusti koji bi mogli generirati brojne sudske postupke i dovesti do stalnog kršenja ljudskih prava. Budući da u trenutnom zakonu nije predviđeno da dijete mogu posvojiti izvanbračni partneri, predložile su amandman po kojem dijete mogu posvojiti bračni drugovi zajednički, jedan bračni drug ako je drugi bračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni drug uz pristanak drugog bračnog druga, izvanbračni partneri te osoba koja nije u braku.

Također traže da izvanbračni drugovi budu oslobođeni poreza na nasljedstvo i darove te da se dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava ne oporezuje ako je otuđenje izvršeno između izvanbračnih partnera te izvanbračnih partnera između kojih je prestala faktična zajednica i ako je otuđenje u izravnoj svezi s prestankom izvanbračne zajednice te nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava.

Uzdržavanje izvanbračnog partnera i bivšeg izvanbračnog partnera, ističu udruge, trebalo bi se smatrati osobnim odbitkom od poreza na dohodak. Predlažu da se izvanbračni partneri smatraju članovima uže obitelji te da imaju pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u slučaju smrti ili teškog invaliditeta bliske osobe.

Udruge, između ostalog, traže da izvanbračni partner, koji u odnosu na partnera kao primatelja uzdržavanja stječe nekretnine na temelju ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, ne plaća porez na promet nekretnina te da izvanbračni drugovi imaju isti porezni položaj kao i bračne zajednice. Izvanbračne zajednice trebaju imati ista prava i obveze kao i bračna zajednica u pogledu bilo kojeg zakona ili podzakonskog propisa, obveze, prava ili povlastice koja se odnosi na porezna ili slična fiskalna davanja, stoga udruge traže da se zabrani nepovoljnije postupanje prema izvanbračnim zajednicama. "Trenutno zakonodavstvo je neka vrsta institucionalnog nasilja, nas žene doslovce tjera u brak i provodi diskriminaciju po pitanju izbora", zaključila je izvršna direktorica Ženskih studija Rada Borić.

 


 
« Prethodna   Sljedeća »
Povratak na vrh!
© 2017 Ženska mreža Hrvatske - Women's Network Croatia
Povratak na vrh!