Ženska mreža Hrvatske    

Kolumne
Women's Network Croatia
gender
Informacije
Sadržaj
 

Zašto nema individualne odgovornosti
za smrt Jelene Jakopović
Stručni postupci rezultirali su lešom prostrtim pred noge dvogodišnjeg djeteta, a ravnatelj Centra za socijalnu skrb kažnjen je samo za javno istrčavanje, jer je pred javnost preplavljenu emocijama i ljutnjom neskriveno podastro predrasude i stereotipe kojima se vodi "struka" u svojem radu, te je javnost okrenuo protiv sebe. Ono što struka inače plasira finim insinuacijama, stručnim frazama, mantrom o vlastitoj stručnosti i tuđem diletantizmu, kao i mistifikacijom znanstvenog pristupa, a što je u suštini odraz najdubljeg uvjerenja da je žena sama po sebi poremećaj i devijacija, ravnatelj je bacio javnosti u lice sirovim rječnikom i zapjenjenim nastupom napadnute muškarčine.
Feminizam bez suosjećanja
Ne dati moralnu podršku ženi koju mlati muž sigurno nije feministički pa makar to kazala i Sanja Sarnavka, pa makar iza toga stajale sve B.a.B.e. Nedostatak suosjećanja, a kamoli empatije prema ženi žrtvi nasilja i njenoj patnji, nisu feministički principi. To mogu biti nečiji principi, osobni ili grupni, ali sigurno nisu feministički
Estradni feminizam
... „Ne mogu suosjećati s njom“, razotkrila je svoje zastupanje ženskih interesa Sarnavka upravo u mjeri u kojemu pristaju biti objekt kampanja i estradnog feminizma. No čak i estradni feminizam nosi svojih odgovornosti, pa bi Sarnavka barem zbog obzira prema kampanjama svoje organizacije trebala pročitati literaturu koju velikodušno, uz prisilno liječenje, nudi zlostavljanoj ženi.
Slučaj Naumovski pokazuje da Crkva igra ulogu moralne vertikale u hrvatskom drustvu sve dok se ne radi o postupcima njenog svećenstva
Od ponašanja Trstenjaka jos zanimljivije ponašanje Hrvatske biskupske konferencije, koja izabire diskurs po mjeri svojih trenutačnih potreba, pa malo priča o moralu, a malo o zakonu. U ovome su slučaju rekli da podupiru postupak po zakonu i da nemaju nikakvog komentara do li da treba poštivati zakon - znajući jako dobro da zakon ne štiti od izvanrednog otkaza ženu na radu po ugovoru ...

Kada se, međutim, priča o pobačaju ili umjetnoj oplodnji, ne pada im na pamet da citiraju zakon, vec nas gađaju moralnim prosudama i osudama. Crkva igra ulogu moralne vertikale u hrvatskom drustvu sve dok se ne radi o postupcima njenog svećenstva, njihovih podržavatelja, njihovih financijera ili moćnih društveno visoko pozicioniranih deklariranih katolika ...
Kako je u Hrvatskoj obilježen Međunarodni dan žena
ili gušenje ženskog otpora crvenim ružama
Da se skrši ženski otpor dovoljno je posezanje za ružama, što stavlja ženu i muškarca u tradicionalni položaj, pri čemu muškarac, k tome i gradonačelnik, pokazuje da je pokrovitelj i kavalir, a žena da voli biti snubljena. Još jednom cvijeće se dokazalo kao najdjelotvornije sredstvo za gušenje ženskog otpora.

Revolucionarni i protestni naboj 8. marta ugušili su cvijećem i urednici i novinari. Televizijski su izvještaji sa svih događaja vezanih uz Dan žena završili izvještajima o prodaji cvijeća sa tržnica i cvjećarnica, odakle su nezadovoljne kumice odaslale poruku da nitko ne mari za žene, jer potrošnja cvijeća nije u značajnijem porastu.
Kao prst i naprstak
Najveću cijenu projekta "fundamentalističkih pokreta duhovne obnove" plaćaju – žene. jer sve religije svijeta jednoznačno žene smatraju manje vrijednom vrstom. Pa tako eksplicitniji fundamentalizam temeljen na islamu, koji uporno i uspješno odstranjuje one svoje članove koji potiču političku modernizaciju država s većinskim islamskim stanovništvom ...

... Fundamentalizam temeljen na kršćanstvu, poglavito katoličanstvu, samo u onom smislu u kojem sofisticiranija tehnologija omogućuje veću perfidiju, provodi manje vidljivo, ali ništa manje strašno nasilje prema ženama i rijetkim muškim neistomišljenicima ...
U potrazi za izgubljenim poslom
Početkom devedesetih Snježana Čikardić dobila je otkaz s obrazloženjem, da je "postala komunjara". Dvoje maloljetne djece trebalo je odškolovati, a mjesečno je primala 18 hrvatskih dinara alimentacije. I dalje uporno traži stalni posao, svjesna da joj društveni angažman i javno iznošenje stavova o položaju žena u tome nimalo ne pomažu... Piše Nataša Petrinjak (Novosti br. 303 2005.)
Uhvati me ako možeš!
Žene imaju pristup slabije plaćenim poslovima i teže se zapošljavaju, a zbog slabijih primanja tijekom radnoga vijeka, pokoje trudnoće i kraćeg radnog staža i u mirovinu odlaze siromašnije nego muškarci... Piše Nataša Petrinjak
PSIHODINAMIKA POSLJEDICA NASILJA NAD ŽENAMA
Dinamika posljedica nasilja nad ženama i nužna pomoć i intervencija društva pod utjecajem su brojnih mitova koji onemogućavaju sagledavanje problema, ženski otpor nasilju i djelovanje profesionalki i profesionalaca u tom smislu.
Brojni su tradicionalni patrijarhalni mitovi o nasilju nad ženama ...
Što je Vatikan?
Ženska mreža Hrvatske zahtijeva da papinski nuncij u Hrvatskoj razriješi nedoumicu hrvatske javnosti o tome je li Vatikan država ili nije.

Naime, prema pisanju medija Haška tužiteljica Carla del Ponte tvrdi da joj je vatikanski ministar vanjskih poslova odbio pomoći u lociranju odbjeglog optuženika Ante Gotovine uz obrazloženje da Vatikan nije država i nema međunarodne obveze u lovu na ratne zločince. Ako je nadbiskup Lajola to uistinu rekao, nastaju brojne nedoumice. Osim usputnog pitanja kako netko može biti ministar vanjskih poslova bez države koju bi zastupao, postavlja se i ono kardinalno: zbog čega onda ugovori između Republike Hrvatske i Vatikana imaju status međunarodnih ugovora?

Ako Vatikan nije država, a ugovori sklopljeni s njime smatraju se međunarodnim pa su postali sastavnim dijelom unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i nadređeni su nacionalnim zakonima, Hrvatska je žrtva svojevrsne međunarodno-pravne podvale. U tom slučaju, kada se u jednom sporu Ustavni sud proglasio nenadležnim za propitivanje ugovora s Vatikanom, učinio je to u zabludi. Naime, proglašavajući se nenadležnim poveo se za člankom 128. Ustava RH koji ne navodi izrijekom njegovu nadležnost za ocjenu suglasnosti međunarodnih ugovora sa Ustavom. Ukoliko Vatikan, kao jedna od strana potpisnica ugovora prema izjavi iz vlastitog vrha nije država, smatramo da je dužnost i obveza hrvatskih vlasti ove ugovore preispitati.

Ženska mreža Hrvatske smatra da se djelovanje hrvatskih institucionalnih mehanizama za uspostavu rodne ravnopravnosti, kao i zalaganje ženskih nevladinih udruga za ženska ljudska prava zbog tih ugovora odvija u bitno suženom prostoru, omeđenom crkvenom dogmom uobličenoj u međudržavnim ugovorima sintagmom „vrijednosti kršćanske etike“.

Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture Hrvatska se obvezala: „Odgojno-obrazovni sustav u javnim predškolskim ustanovama i školama, uključujući i visoka učilišta, uzimat će u obzir vrijednosti kršćanske etike.“ Ne uzdajući se u svima poznatim deset etičkih smjernica za život, hrvatski ministri traže od katoličke crkve i detaljnije upute što su to vrijednosti kršćanske etike, pa u brojnim povjerenstvima sjede predstavnici crkve, koji odlučuju o seksualnoj edukaciji u školama, o upotrebi kondoma i umjetnoj oplodnji, o nasilju nad ženama i politici stanovništva, o manjinskim pravima i o tome koji je oblik seksualnosti devijantan.

Izjava ministra vanjskih poslova Vatikana da Vatikan nije država objašnjava činjenicu da Vatikan nije potpisnik deklaracija i konvencija koje reguliraju ljudska i posebno ženska prava. Ništa, međutim, ne objašnjava činjenicu da hrvatska država, kao međunarodno pravni subjekt i potpisnica svih tih dokumenata i time obavezna svojim građankama i građanima, sužava njihova prava sklapajući ugovore kojima crkva dobija pravo da odlučuje o pitanjima koja se ne tiču samo vjernika, nego svih građana Republike Hrvatske.

Bojana Genov
24. rujna 2005.
Dvije su koordinatorice Ženske mreže Hrvatske, uz još četiri građanke Hrvatske i 994 druge manje ili više anonimne žene, nominirane za Nobelovu nagradu za mir
Biserka MomčinovićDvije su koordinatorice Ženske mreže Hrvatske, uz još četiri
građanke Hrvatske i 994 druge manje ili više anonimne žene, nominirane za Nobelovu nagradu za mir.

Inicijativa kojoj je zamisao bila osvijetliti i naglasiti ulogu žena u svakodnevnom stvaranju mira kao uvjeta za normalnu svakodnevnicu dočekana je u Hrvatskoj sa posvemašnjom zbunjenošću. Jutarnji list pod naslovom Tko su šest kandidatkinja iz Hrvatske za Nobelovu nagradu nudi šture biografije kandidatkinja, Radio 101 pita čitatelje što su to te žene za koje nitko nikada nije čuo radile da tu nominaciju zasluže pa istovremeno i odgovara da su valjda kuhale i pekle kolače po konferencijama za mir ili tako nesto slično.

Mirjana BilopavlovićMirotvornim zaslužnicama, ženama i usto anonimnim, ne stižu niti protokolarne čestitke niti pozivi na domjenke i proslave. Nijedan se visoki dužnosnik nije oglasio priopćenjem. Od Mesića, Sanadera i Šeksa pa sve do gradonačelnika njihovih gradova svi šute rječitim mukom. Redakcija niti jednog ženskog časopisa nije za njih pokazala interesa niti koliko za donje rublje političarki. Mase nisu izašle na trg da pozdrave naše uzdanice, pred očima svijeta savršenu protutežu Gotovini i sličnim kočnicama ulasku u svijet bogatih, pristojnih, civiliziranih i moćnih Europljana. Niti jedan stilist nije smatrao da će dodati sebi na važnosti oglasi li se o njihovim frizurama ili proanalizira njihov styling.

Količina javne identifikacije sa postignućem šest mirotvorki nije niti približna situacijama u kojima MI zabijemo odlučujući gol, izglasaju NAS na četvrto mjesto Eurovizije ili NAŠOJ miss daju titulu fotogeničnosti. Jednostavno, šest žena koje će uz nominaciju za Nobelovu nagradu bez ikakva problema uspjeti sačuvati anonimnost, nema osobine s kojima se hrvatska javnost, političari i trendseteri mogu identificirati.

Što su, napokon, te nepoznate žene učinile da budu nominirane za Nobelovu nagradu?
U vrijeme dok smo MI, hrvatski građani, izbjegavali svoje srpske i muslimanske susjede, one su im pružale ruku i organizirale pravnu, financijsku i psihološku pomoć. U vrijeme dok je prekid telefonskih i poštanskih veza sa postojbinom mrskih nam okupatora izgledao samorazumljiv i konačan zauvijek, one su gradile mostove i čuvale veze. U vrijeme dok smo strepili svatko samo za svoju sigurnost, one su se izlagale za druge. Dok smo se MI zbijali u nacionalna krda, one su razvijale procedure za građansko društvo.

Dok smo MI afirmirali mušku vještinu ratovanja i nesmiljenog uklanjanja drugih kličući na trgovima i ulicama Gotovini i Norcu, one su gradile mir na ženskim vještinama svakodnevnog preživljavanja i afirmirale ženske principe.
Dok smo MI brojili kosti one su spajale i štitile žive. Dok su iz naših udžbenika protjerivana nehrvatska imena, blagdani, vjerovanja i običaji i činjenice iz naše zajedničke prošlosti, one su govorile o miru, ravnopravnosti, toleranciji i nenasilju.

Ne, Dragica Aleksa, Mirjana Bilopavlović, Jelka Glumičić, Spasenija Moro, Ana Raffai i Biserka Momčinović nisu MI. Sa svojim sumnjivim imenima i prezimenima i čudnim ponašanjem u vrijeme rata više izgledaju kao poruga dobačena nam izvana nego li kao razlog za identifikaciju, kolektivni ponos i javna priznanja. Sve i da dobiju Nobelovu nagradu, hrvatske mirotvorke moraju čekati neko drugo vrijeme da bi zadobile pravo na intervju u Gloriji, domjenak kod predsjednika ili spomen u udžbeniku. Mi smo još uvijek netko drugi.

Bojana Genov
koordinatorica Ženske mreže Hrvatske
7. srpnja 2005.

Komentar "Slučaja Gospić"
Maja Mamula:
Okrivljeni je nedužan dok mu se ne dokaže krivnja - žrtva je kriva i lažljiva dok se ne dokaže da je bila silovana
Dok se optuženi glorificiraju kao važni građani ili se neutralno navodi kako su već jednom optuženi za isto kazneno djelo, žrtve se diskreditiraju navodima o "navodnim incidentima" i nepovjerenjem u njihove iskaze ...I dok je Pakistan bar iskren prema svojim državljankama i odmah javno priznaje kako "na sudu iskaz muškarca vrijedi jednako kao iskaz dvije žene", u Hrvatskoj navodno glasovi imaju istu težinu, osim kada postoji jasan nesrazmjer između glasa poznatog poduzetnika i glasa tamnopute strane državljanke.
Komentar "Jutarnje propovijedi"
Oralne crkvene veličine
Živko Kustić poručuje ženama da je pobačaj koji učine trudne žrtve silovanja zapravo smrtna kazna za sasvim nedužno dijete i da to vrlo ugroženo ljudsko biće žena treba zavoljeti ... Perverzni savjeti don Živka Kustića daju se u školama kao poduka za život djeci, onoj istoj kojima zavlače ruke pod suknjice i kratke hlačice.
Piše Bojana Genov
Kruh & ruže broj 25

Đurđa Knežević:
Sukob na feminističkoj ...

Imati distanciranu poziciju i šutjeti samo je ponekad ugodno, najčešće štetno, a u slučaju Ženske mreže Hrvatske i onog što se nedavno događalo jest nedopustivo.
To osobito vrijedi za one koje i koji se vide kao feministkinje/feministi. A što se stvarno događalo?

Conflict among Feminists...
The core of the conflict is defining (or, better to say, setting the boundaries for) the area of work and actions, and declaring the rights to those...summary

 


 


Ured: B. Vidulić 28, 51550 Mali Lošinj
Telefon: 051 233 650 Fax: 051 233 567
e mail: koordinatorica@zenska-mreza.hr
Kontakt osoba: Bojana Genov, koordinatorica
Telefon 098 215 858


 
O nama

Civilno društvo
• Civilno društvo.hr, portal čiju je izradu potakla Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva
Obnovljeno
7. srpnja 2006.

Webmajstorica
Bojana Genov

 

Plakat za Dan žena 2006.
letak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Ženska mreža Hrvatske okuplja organizacije, grupe i inicijative koje su prepoznale da su žene diskriminirane te ekonomski, politički i statusno marginalizirane. Vođena feminističkim principima Ženska mreža Hrvatske ne miri se s patrijarhalnim sustavom i suprotstavlja se svim oblicima diskriminacije po spolu.
 Women's Network Croatia unites organizations, groups and initiatives that recognized discrimination against women who are often economically and politically marginalized; it opposes all sorts of gender discrimination.
Korisni linkovi

Report 2005
Report 2005

Podloška za miša koja je naljutila Ljilju Vokić

Moja maternica, moji jajnici ...

Za veće učešće žena na kandidacijskim listama
Ad hoc koalicija 1999.
   
Ženska mreža Hrvatske - Women's Network Croatia 2006.
 
vrh