U cilju izgradnje zajedničkog europskog okvira za mjerenje napretka u borbi protiv nasilja nad ženama, Europski ženski lobi (EWL) predlaže tablicu indikatora …

PRIJEDLOZI ZA OBLIKOVANJE SMJERNICA I INDIKATORA U PODRUČJIMA PRORAČUNA, ZAKONODAVSTVA, PRAVEDNOSTI, PRUŽANJA USLUGA, EDUKACIJE STRUČNJAKINJA, CIVILNOG DRUŠTVA, PRIKUPLJANJA PODATAKA I PREVENCIJU

(1) POLITIČKE SMJERNICE           

Nacionalni akcijski plan protiv nasilja nad ženama

Sadržaj 

– Definicija nasilja koja se koristila u Akcijskom planu.

– Nacrt (koje vladino tijelo), odgovornost (koje vladino tijelo je nositelj). 

– Konzultantski postupak (s kim i kako). 

– Konzultacija sa NVO-ima.

– Postojeći indikatori, ciljevi, vremenski rokovi i mjerila.

– Prepoznate strategije.

– Dodijeljena sredstva za provedbu akcijskog plana.

– % državnog proračuna.

(2) PRORAČUNSKA SREDSTVA

Indikator

Sredstva predviđena za borbu protiv nasilja nad ženama, kao postotak bruto domaćeg  proizvoda (BDP)

Pod-indikatori

– Iznos lokalnih, regionalnih i nacionalnih sredstava posebno namijenjenih za akcije, političke smjernice, te mjere protiv nasilja nad ženama.

– Ostala proračunska sredstva od kojih je dio dodijeljen borbi protiv nasilja nad ženama (zdravstvo, stanovanje, obrazovanje, usavršavanje, istraživanje, itd.)

– Vrste sredstava: osnovna i ostala proračunska sredstva – temeljne donacije, donacije za pojedine projekte, te ostale (treba ih navesti).

– Uredi u ministarstvima koji su zaduženi za dodjelu i upravljanje proračunima.

– Mjerila koje se koriste pri određivanju proračuna.

– Glavni korisnici svakog pojedinog proračuna (osnovnih i pomoćnih).

– Konzultantski postupak (s kim i kako).

– Posebne konzultacije sa NVO-ima (kao glavnim pružateljima usluga).

(3) ZAKONODAVNI OKVIR

Indikator

Pravosuđe

Pod-indikatori

– Postojeći zakoni o različitim oblicima nasilja nad ženama: silovanju, seksualnom zlostavljanju, obiteljskom nasilju, seksualnom zlostavljanju djece, prostituciji, trgovanju ženama, pornografiji, ‘kulturalnim’ postupcima – posebno: ženskom genitalnom sakaćenju (FGM), ubojstvima ženske djece, dogovorenim brakovima, prenatalnom izboru spola djeteta, nasilju povezanim s institucijom miraza, i sl.

– Naznačiti da li se radi o kaznenom ili građanskom pravu.

– Popis radnji koje sačinjavaju nasilje nad ženama unutar različitih vrsta prava.

– Predviđene kazne (kazneno pravo).

– Mogućnost odštete u građanskom pravu.

– Posebne pravne mjere u slučaju tužbe protiv državnih službenika poput članova policije i sigurnosnih službi, koji su nasilje nad ženama počinili tijekom obavljanja svojih službenih dužnosti.

(4) MOGUĆNOSTI ODŠTETE

Indikator 

Prijave zabilježene kod policije

Pod-indikatori

– Broj obaveznih izvještaja koje je policija podnijela za različita područja intervencije u slučajevima nasilja nad ženama (navesti konkretan slučaj: silovanje, obiteljsko nasilje, napad, zlostavljanje, itd.).

– Broj policijskih intervencija u slučajevima nasilja nad ženama.

– Ishodi gore navedenih intervencija: broj zabilježenih prijava; broj slučajeva proslijeđenih na sud; broj onih koji nisu proslijeđeni i navedeni razlozi; broj povučenih prijava; od strane koga i navedeni razlozi; način arhiviranja povučenih prijava?

– Postojeće procedure prema kojima policija mora postupati u slučajevima intervencije i pri zaprimanju prijava.

– Forma i sadržaj prijave: pozivanje na prethodno zlostavljanje i nasilne radnje? Točan datum i vrijeme prijavljenog i prethodnog zlostavljanja/nasilja? Mjesto gdje se zlostavljanje/nasilje dogodilo? Detaljan opis u kojem su odnosu žrtva i navedeni počinitelj?

– Da li postoje zasebni ‘odjeli za nasilje’ unutar policijskih postaja gdje žene mogu potražiti pomoć od posebno obučenih policijskih službenica?

(5) SUSTAV KAZNENOG I GRAĐANSKOG PRAVA

Indikatori

(5.1) Kategorizacija nasilnih djela koja su prepoznate kao kaznena djela

Pod-indikatori

– Djela koja sačinjavaju sve oblike nasilja nad ženama.

– Njihova kategorizacija u: prekršaje, lakša kaznena djela, teška kaznena djela, ostala (navesti).

– Pravna definicija psihološkog i verbalnog nasilja.

(5.2) Kazneno pravo

– Sva djela koja spadaju pod kazneni zakon.

– Predviđene kazne i zabrane. 

– Ponašanje i drugi čimbenici koji sačinjavaju otežavajuće i olakšavajuće okolnosti.

– Broj slučajeva povezanih s nasiljem nad ženama koji su dospjeli do kaznenog suda. Ukupan broj procesuiranih slučajeva; njihov broj podijeljen prema kategorizaciji   nasilnih djela (prekršaji, lakša kaznena djela, teška kaznena djela, ostala – navesti).

– Broj slučajeva koje je proslijedila: policija, zdravstveni djelatnici, druge posebne       stranke (navesti koje).

– Broj slučajeva gdje je žrtva jedini svjedok. 

– Broj slučajeva gdje su nezavisne stranke pozvane kao svjedoci. 

– Broj slučajeva koji imaju popratnu medicinsku dokumentaciju.

– Broj slučajeva gdje su žene bile pravno zastupane.

– Broj slučajeva gdje su žene zastupale same sebe.

– Verbalno i psihološko nasilje: da li se njime bavi kazneno pravo/sud?

Kako su pravno definirana?

– Broj slučajeva koji su primili odštetu za nanesene ozljede i zlostavljanje.

– Broj slučajeva gdje je optuženome naplaćena novčana kazna: kao jedina kazna; kao jedna od kazni.

– Broj zatvorskih kazni (osuda ne znači nužno boravak u zatvoru).

(5.2.1) Ishodi u sustavu kaznenog prava. 

– Broj presuda.

– Broj osuda, uvjetnih kazni i ostalih (navesti koje).

– Broj odbačenih slučajeva. 

– Broj oslobađajućih presuda. 

– Broj slučajeva gdje je tijekom postupka postignuta nagodba.

– Broj slučajeva koji su provedeni unatoč žrtvinom odustajanju.

– Broj napuštenih slučajeva. 

– Navedeni razlozi: koliko na temelju nedostatka dokaza; koliko radi povlačenja prijave od strane žrtve; koliko ostalih (molimo navesti koji).

– Sadržaj donesenih presuda, da li one sadržavaju: detaljnu analizu dokaza i dokazanih            činjenica; iscrpno razjašnjenje kaznenog djela i kategorije unutar koje se nalazi;   argumente koji dokazuju različite okolnosti kaznene odgovornosti (otežavajuće/olakšavajuće okolnosti), zaključke sudca i (ukoliko je relevantno) porote.

(5.3) Građansko pravo

– Djela koja pripadaju u ovu kategoriju.

– Predviđene mogućnosti odštete.

– Kazne u slučaju kršenja odredbi. 

– Broj slučajeva povezanih s nasiljem nad ženama koji su dospjeli do građanskog suda.

– Vrste predloženih odšteta.

– Broj slučaja proslijeđenih kaznenom sudu.

– Broj slučajeva razvoda braka koji su podneseni na temelju obiteljskog nasilja.

(5.3.1) Ishodi građanskih tužbi

– Broj ispitanih slučajeva kršenja građanskog prava.

– Donesene kazne: broj slučajeva i vrsta kazne.

(5.4) Vrhovni sud

– Broj slučajeva povezanih s nasiljem nad ženama koji su dospjeli do Vrhovnog suda. 

– Broj slučajeva koji su proslijeđeni od strane drugih (nižih) sudova, u obliku žalbe, od  strane koga: žrtve/optuženika.

(5.5) Trajanje pravosudnog postupka

– Prosjek proteklog vremena između podnošenja prijave i početka sudskog postupka (za sve sudove).
– Prosječno trajanje sudskog postupka (za sve sudove).

(5.6) Zaštita žrtava (tijekom sudskog postupka)

– Posebne mjere koje garantiraju sigurnost žrtve tijekom sudskog postupka.

– Posebne mjere koje osiguravaju da će se žrtva izravno kontaktirati kada bude pozvana na sud.

– Posebne mjere provjere da žrtva ne djeluje pod pritiskom kada povlači prijavu i/ili    daje oprost počinitelju. 

(6) EDUKACIJA STRUČNJAKA


Indikator

Sve kategorije stručnjaka na slijedećim područjima: policijski i pravni službenici, zdravstveni djelatnici, te druga državna tijela, npr. socijalni radnici, sudski tumači, ..

Pod-indikatori

– Rodno osviješten program edukacije za djelatnike na području prava, policije, zdravstva i socijalnog rada (navesti područja za koje je ponuđen poseban program edukacije).

– Posebna edukacija za rad sa migranticama.

– Vrsta edukacije: da li je jednokratna ili trajna.

– Od kada postoji posebna edukacija (za svaku stručnu kategoriju).

– Broj stručnjaka koji su prošli posebnu edukaciju, s obzirom na pojedina stručna područja.

– Financiranje ovih edukacijskih programa (izvori donacija).

– Da li je problem muškog nasilja nad ženama kao tema integriran u obrazovnim programi visokoškolskih ustanova, posebno na odsjecima gdje se obrazuju budući stručnjaci za provedbu zakona, policajci, zdravstveni i socijalni radnici?

– Broj edukacijskih programa u sklopu kojih su NVO-i bili pozvani da održe predavanja o nasilju nad ženama.

– Broj sudskih tumača koji su rodno i kulturalno educirani u govornom jeziku i jeziku znakova, kako bi mogli pomoći crnkinjama i pripadnicama etničkih manjina i ženama s invaliditetom u slučajevima muškog nasilja.

(7) PRUŽANJE POMOĆI

Indikatori

(7.1) Skloništa/zakloni

Pod-indikatori

Prema preporuci Vijeća Europe i Europskog parlamenta, koja glasi: 1 sklonište na 10.000 žena.

– Broj skloništa/zaklona i sigurnih kuća s obzirom na cjelokupno stanovništvo.

– Zemljopisna rasprostranjenost. 

– Dostupnost svim ženama (uključujući crnkinjama i pripadnicama etničkih manjina,     ženama s invaliditetom, itd.)

– Broj zahtjeva za sklonište u prethodnoj godini.

– Broj dostupnih mjesta (tijekom prethodne godine).

– Broj odbijenih zahtjeva (tijekom prethodne godine).

– % skloništa/zaklona koje vode NVO-i i ženske organizacije.

– % skloništa/zaklona koje vodi država.

– Financiranje skloništa.

– % ili udio njihovog proračuna s obzirom na ostale usluge koja se pružaju ženama (i djeci) koja se suočavaju s muškim nasiljem.

– Broj plaćenih djelatnika i volontera.

– % djelatnika manjinskog etničkog porijekla/sa invaliditetom.

(7.2) Pružanje ostalih usluga

– Psihološko i ostale vrste savjetovanja za žene, žrtve nasilja.

– Broj besplatnih usluga (od ukupnog broja usluga).

– Broj pravnih savjetovališta.

– Potrebni uvjeti za pravo na besplatnu pravnu pomoć.

– Pomoć putem lokalnog/regionalnog/nacionalnog besplatnog telefona.

– Broj primljenih poziva (tijekom prethodne godine).

– Financiranje pomoći: broj službi koje se financiraju iz državnog proračuna i/ili iz drugih javnih proračuna;

– Broj službi koje su financirane privatnim donacijama.

– Udio usluga uspostavljenih i vođenih od strane NVO-a i ženskih organizacija.

– Evaluacija pruženih usluga, navesti izvršitelja.

(8) ŽENSKA RAZNOLIKOST

Indikatori 

(8.1) Migrantice

Pod-indikatori

– Broj novih službenika koji potječu iz migrantskih zajednica i koji su imenovani na  položaje gdje će biti u izravnom kontaktu sa migranticama (u slučajevima nasilja).

– Broj službi specijaliziranih za migrantice.

– Broj migrantica koje su se njima koristile tijekom prethodne godine.

– Broj službi koje nude usluge na jezicima migrantskih zajednica.

– Broj službi koje se financiraju iz državnog proračuna.

– Broj službi koje su financirane privatnim donacijama. 

– Broj službi koje pružaju uslugu brige o djeci. 

– Broj plaćenih djelatnika i volontera u svim službama.

– Broj stručnih djelatnika koji potječu iz migrantskih zajednica.

– Broj većinskih pružatelja usluga koji su koristili metode provjere kako bi utvrdili količinu diskriminatornih/antidiskriminacijskih postupaka unutar svoje službe.

– Dostupnost općih mehanizama za zaštitu zajamčenu svim ženama migranticama,  posebno glede seksualnog zlostavljanja na radnom mjestu.

– Broj migrantica koje su podnijele prijavu u kontekstu mehanizama uspostavljenih kako bi odgovorili na seksualno zlostavljanje na radnom mjestu.

(8.2) Žene tražiteljice azila

– Broj tražiteljica azila tijekom prethodnih pet godina.

– Broj žena zadržanih u pritvoru za azilante tijekom čekanja na odluku u vezi s njihovim zahtjevom (u prethodnih pet godina).

– Prosječno proteklo vrijeme između podnošenja zahtjeva za azil i odluke o njegovom             ne/prihvaćanju. 

– Broj žena koje su deportirane nakon podnošenja zahtjeva za azil.

– Broj žena kojima je odobren azil u prethodnih pet godina.

– Broj žena kojima je odobren azil na temelju rodno specifičnog nasilja (bilo od strane države, članova pojedine etničke skupine ili nasilja počinjenog od strane muškog partnera ili drugih muških članova obitelji).

– Broj mjesta u pritvorima za azilante.

– Broj tražiteljica azila koje su pritvorene.

– Broj tražiteljica azila koje su ispitivane odvojeno od ostalih članova obitelji (osim maloljetne djece).

– Broj savjetovališta koja pružaju podršku ženama žrtvama rodno specifičnog progona i mučenja.

– Broj žena koje su koristile usluge savjetovališta.

– Broj mjesta u smještaju samo za žene.

– Broj ženskih djelatnika u pritvorima za azilante.

– Broj službi koje pružaju usluge čuvanja djece ženama tražiteljicama azila i prognanim ženama.
– Broj inicijativa usmjerenih na senzibilizaciju javnosti o problematici azila, te posebno o važnosti prihvaćanja migrantica i tražiteljica azila u lokalnim zajednicama (te nadalje, broj inicijativa koje se bave tražiteljicama azila). 

(8.3) Žene u ustanovama (poput staračkih domova, zatvora, psihijatrijskih ustanova)

– Broj stručnog osoblja u dječjim domovima, domovima za starije osobe, te za osobe s           invaliditetom, u psihijatrijskim klinikama koji su educirani za prepoznavanje i    intervenciju u slučajevima seksualnog zlostavljanja i eksploatacije

– Broj žena koje su služile zatvorsku kaznu u prethodnoj godini.

– Broj onih među njima koje su rodile.

– Broj žena koji je bio sputan lisicama tijekom poroda.

(8.4) Broj žena žrtava trgovanja ljudima u svrhu seksualne eksploatacije

– Procjena broja žena koje su bile žrtve trgovine ljudima u prethodnoj godini.

– Broj žena koji je bio deportiran zbog sudjelovanja u ‘industriji seksa’.

– Broj žena koje su podnijele prijavu protiv počinitelja trgovine ljudima.

– Broj prijava zapremljenih na sudu. 

– Broj uhićenja.

– Broj tužbi. 

– Broj sudskih saslušanja.

– Broj sudskih presuda.

– Broj uvjetnih kazni. 

– Broj žena kojima je kao svjedocima dana pravna zaštita (trajni ili privremeni boravak i dozvola za rad).

– Količina resursa dodijeljenih programima za integraciju žrtava trgovine ljudi u državu koja ih je prihvatila.

– Broj programa koje financira STOP (program Europske komisije za zaustavljanje trgovine ljudima i seksualne eksploatacije*) (od samog početka, odnosno od 1996.).

– Broj sudionika (razvrstan u različite kategorije stručnjaka – prema STOP programu).

– Učestalost evaluacija.

– Učinak na praksu.

– Broj odredbi u kodeksu postupanja turističke industrije koje se odnose na seks        turizam.

(8.5) Trgovanje ženama u svrhu braka, kućnog ropstva..

– Procijenjeni broj žena žrtava trgovine ljudima u svrhu kućnog ropstva.

– Broj žena žrtava ropstva kojima je ponuđena boravišna dozvola.

– Procijenjeni broj žena izabranih iz kataloga za brak sa ‘domaćim stanovništvom’.

(9) CIVILNO DRUŠTVO – ŽENSKE NEVLADINE ORGANIZACIJE

Indikatori 

(9.1) Državna podrška NVO-ima

Pod-indikatori

– Broj NVO-a (koji rade sa ženama žrtvama nasilja) koji je financiran (barem djelomično) kroz državne potpore.

– % proračuna NVO-a koje one pokrivaju. 

– Ukupan % sredstava iz nacionalnih proračuna koji idu NVO-ima koji se bore protiv nasilja nad ženama.

– Učestalost konzultacija sa NVO-ima.

– Učestalost evaluacija.

(9.2) Prakse unutar NVO-a

– Evaluacija učinka, postojanje unutarnjih antidiskriminacijskih praksi, te da li je           osigurana njihova prilagodba na nove oblike nasilja i one koji su tek u nastajanju.

(10) PRIKUPLJANJE PODATAKA

Indikatori

(10.1) Statistika

Pod-indikatori

– Odvajanje općih statističkih podataka prema rodu. 

– Sistematizirano bilježenje slučajeva nasilja nad ženama.

– Godišnja statistika istih – napredak tijekom proteklih pet godina.

– Sudjelovanje Državnog zavoda za statistiku.

– Suradnja s NVO-ima.

– Obavezno bilježenje policijskih intervencija u slučajevima nasilja nad ženama, uključujući i privatne slučajeve.

– Integrirati statističke podatke u statistiku sustava kaznenog prava.

– Da li se statistike i podatci o nasilju prikazuju široj javnosti?

(10.2) Istraživanja

– Istraživanja o nasilju nad ženama kao sastavni dio istraživanja i razvojnih programa   financiranih od strane države.
– % proračuna za istraživanja i razvoj dodijeljenog istraživanjima nasilja nad ženama.

– Udio privatnih istraživanja (koja na primjer provode sveučilišta) u odnosu na javna    (koja zahtijevaju ministarstva).

– Način prikazivanja rezultata.

(11) PREVENCIJA

Indikatori 

(11.1) Podizanje javne svijesti 

Pod-indikatori

– % proračuna koji je namijenjen kampanjama za podizanje javne svijesti (TV/radio/ostali).

– Učestalost kampanja (godišnje, mjesečne, jednokratne, itd.).

(11.2) Obrazovni programi

– % proračuna za obrazovanje koji je namijenjen prevenciji nasilja u školama.

– Broj programa o prevenciji muškog nasilja nad ženama.

– Broj sati (tjedno/mjesečno/godišnje) koji se koriste za posebne fokus programe o    nasilju nad ženama.

– Broj dječaka/djevojčica koji su sudjelovali u tim posebnim fokus programima.